Predložene epidemiološke mjere odgovaraju ozbiljnosti situacije. Premijer, Vlada RH i Stožer će imati moju stručnu podršku u provođenju istih, komentirao je znanstvenik Ivan Đikić nove mjere koje je Stožer donio, piše Večernji.
– Pružit ću i stručnu pomoć u komunikaciji pravilnih mjera prema građanima. Jasno mi je da samo zajedničkim djelovanjem možemo smanjiti širenja virusa i očuvati zdravlje i gospodarstvo u RH. Važno je da se mjere mogu mijenjati, postojati strože, ali i blaže, s obzirom na točne podatke koje ćemo prikupljati s vremenom u svim županijama. Uz podršku želio bih uputiti par savjeta premijeru Plenkoviću da budemo što uspješniji u primjeni ovih mjera i da gledamo ipak malo dalje nego samo četiri tjedna:
1. Točni podaci i jasni parametri: Ponavljanje opisnih političkih fraza (trenda rasta, pad trendova, dinamika zaraze) nisu dovoljni za građane u ovoj kriznoj situaciji. Apelirao bih na premijera Vlade RH i Stožer da točno definiraju broj incidencije novozaraženih, broj hospitaliziranih i broj umrlih koji će biti važni za buduće smanjivanje mjera za 3-4 tjedna. Danas je incidencija 900 na 100.000 stanovnika. Mi trebamo spustiti taj broj ispod 200 na 100.000 što prije a pred Božić cilj bi trebao biti ispod 50 na 100.000. Ako se to ne dogodi moramo znati koje dodatne mjere ćemo poduzimati.
2. Testiranje: Neophodno je povećati broj testiranja jer nam je to najvažniji podatak da možemo mjeriti učinak mjera. Današnji postotak pozitivnih na testiranju je 35%. Taj broj moramo spustiti ispod 15% a poželjno ispod 5%. To se može postići jedino povećanim brojem testiranja. Neophodno je najmanje 20.000 testiranja tjednog dnevnog prosjeka, a i više dok ne padnemo ispod 15% pozitivnih.
3. Kazne: Obavezno je uvođenje adekvatnih i točno definiranih kazni za sve koji krše mjere. To nije pitanje političkog interesa premijera nego praktične potrebe građana. Mali broj neodgovornih pojedinaca uključujući i političare ignoriraju mjere i dovode do urušavanja djelotvornosti mjera i oštećenju zdravlja građana RH. Kazne su uvele brojne zemlje EU-a i izrazito su važne u današnjoj situaciji u Hrvatskoj.
4. Iskrenost u javnoj komunikaciji: S osobne strane, ne kao stručnjak, nego kao obični građanin RH, nadao sam se čuti bar jednu jedinu rečenicu samokritike ili isprike od strane premijera za sadašnju situaciju i ovaj ogromni broj umrlih u studenom (preko tisuću ljudi). Tu prije svega mislim na povlačenje njegovih nedavnih javnih izjava da je virus najodgovorniji za povećani broj umrlih u Hrvatskoj. Pozivanje na odgovornost i građana u Hrvatskoj, a bez ukazivanja na odgovornost Vlade RH i Stožera, nije primjerena. Stoga nam je potrebna iskrenost i kritičnost u komunikaciji, te pronaći model zajedničkog djelovanja i motiviranosti građana i gospodarstvenika u RH.
5. Dugotrajna strategija RH u borbi protiv COVID-19: neophodno je što prije pripremiti i objaviti sveobuhvatnu strategiju s planovima do kraja 2021 godine. Ta strategija treba uključiti zdravstvene, gospodarske, financijske, socijalne, obrazovne i psihološke mjere koje će građani i gospodarstvenici imati kao orijentir za svoj rad i život tijekom 2021. godine.
Dnevnik.ba