Prije samo nekoliko dana, Kinesko narodno vijeće je slavodobitno objavilo informaciju o uspostavi dvaju novih administrativnih okruga u Južnokineskom moru, javlja Asia times. Riječ je o okruzima Xisha i Nansha koji su bili pod protektoratom obližnjeg grada Sanshe. Tim se potezom Peking, de facto, pozicionirao u neposrednu blizinu naftom bogate zone oko koje Kina već godinama vodi teritorijalni spor s Vijetnamom.
Očekivano, kineski državni mediji uložili su uistinu veliki napor u pokušaj da potezu Pekinga ne pridaju toliku važnost kako bi susjednim zemljama, koje su trenutno fokusirane na borbu protiv koronavirusa, privukli što manje pozornosti na ‘teritorijalnu reformu‘. Štoviše, potez su prikazali kao logičan slijed reforme čiji je jedini krajnji cilj pojednostaviti vojno i administrativno funkcioniranje slabo naseljenog otočja. Dužnosnici Kineske narodnooslobodilačke vojske (PLA) otišli su i korak dalje, uvjeravajući narod da je potez, zapravo, ‘simbol strateške slabosti‘ zato što se time ‘utjecaj sve više udaljava od Pekinga kao sjedišta partije‘, prenosi Euractiv.hr.
Okrug Sansha proteže se na 2 milijuna kilometara kvadratnih, ali na kopnenom dijelu velikom samo 20 kilometara kvadratnih živi tek nešto više od 1,800 stanovnika. S druge strane, okrug Nansha nalazi se nedaleko od grebena Fiery Cross koji je Kina već militarizirala i smatra sjedištem svojih vojnih operacija u cijeloj zoni, unatoč tome što na greben prava polažu i Filipini i Vijetnam.
Između redaka kineske propagandne mašinerije, stručnjaci za međunarodno pravo mogu iščitati namjeru Pekinga da u novopripojenim okruzima izgrade umjetno otočje, zato što su se za sličnu mjeru odlučili i u drugim zonama u Južnokineskom moru.
Trenutak ‘teritorijalne reforme‘ nije slučajan. Peking je odlučio formirati nove administrativne jedinice samo nekoliko dana nakon što su se Sjedinjene Američke Države, koje su godinama u regiji imale ulogu ‘plave kacige‘ stabilnosti i sigurnosti, morale obustaviti svoje misije zbog virusa Sars-Cov-2 koji je zarazio većinu posade nosača USS Roosevelt koj je patrolirao u tom području. Prisilno usidrenje na Guam, američki teritorij na Pacifiku, Kini je omogućila da posljednjih dana igra puno aktivniju ulogu u regiji.
Pentagon je najavio da će zbog novih kineskih pokušaja teritorijalne ekspanzije u naftom bogatom području preusmjeriti nosač USS Harry Truman, koji trenutno patrolira na Bliskom istoku. Svoju je ispomoć do tada poslala Australija čija se mornarica usidrila u neposrednoj blizini lokacije na kojoj kineska mornarica već dugo drži brodovlje iako je riječ o području na koje pravo polažu i Malezija te Filipini.
Naime, ta je zona 325 kilometara udaljena od malezijske obale, ali se nalazi u njihovom isključivom gospodarskom pojasu.
Kuala Lumpur upozorava da prema informacijama obalne straže, koja kontrolira kretanje kineske mornarice u spornoj zoni, način plovidbe Haiyang Dizhi 8 odgovara seizmičkom ispitivanju područja. Peking optužbe u potpunosti odbacuje, navodeći da brod regularno plovi zonom te da ne krši niti jedan međunarodni zakon.
Australija i Malezija štedjele su riječi pri komentiranju ponašanja Kine u regiji posljednjih dana, ali je Pentagon otišao korak dalje upozorivši Peking da ‘hitno obustavi svoje nasilničko ponašanje na Južnokineskom moru‘.
Dnevnik.ba