Primijetio je, priča za Agroklub, da se nešto događa s košnicama, da je nešto drugačije i da se smanjuje broj pčela, ali sam nije mogao odgonetnuti o čemu se radi.
“Na teren je prvi izašao veterinar Dragutin Krišto, kojeg sam pozvao jer gravitira na ovom području, i on je odmah posumnjao da bi se moglo raditi o nekoj zaraznoj bolesti, mogućoj američkoj truleži pčelinjeg gnijezda”, kaže Tadija i dodaje kako je prema savjetu veterinara pozvao Veterinarsku inspekciju Hercegbosanske županije i zatražio stručnu pomoć.
Veterinarski inspektori su ubrzo intervenirali, izašli na teren, uzeli uzorke poklopljenog pčelinjeg legla i poslali u Veterinarski zavod Bihać. Analiza je potvrdila da se, nažalost, radi o zaraznoj bolesti, američkoj truleži pčelinjeg legla.
Uslijedio je šok, kaže Tadija, jer je to značilo da će nakon 22 godine intenzivnog bavljenja pčelarstvom, ostati doslovno preko noći bez cijelog pčelinjaka .Naime, sve košnice, njih ukupno 51, morale su biti neškodljivo uništene.
“Američka kuga ili američka trulež pčelinjeg legla je zarazna bolest koja se vrlo često i neprimjetno uvlači, održava i širi, ne samo u jednom pčelinjem društvu ili pčelinjaku, nego se širi od jednog do drugog pčelinjaka ako se efikasno ne suzbije na vrijeme. To je oboljenje poklopljenog pčelinjeg legla, a zarazu prenose same pčele ili pak pčelar inficiranom opremom. Uzročnik američke truleži pčelinjeg legla je golim okom nevidljiva bakterija, latinskog naziva Paenibacillus larvae”, objašnjava za Agroklub veterinar Dragutin Krišto.
Riječ je o teškoj bolesti legla koja se u pravilu ne liječi.
S obzirom na to da nikada ne prestaje sama od sebe, da je njen uzročnik veoma otporan jer stvara spore i trajno zaostaje na saću, kao i da se vrlo lako i brzo prenosi na okolne pčelinjake, u njenom suzbijanju primjenjuju se radikalne mjere, koje se odnose na uništavanje žarišta, odnosno izvora zaraze.
“To podrazumijeva spaljivanje kompletnih košnica s pčelama, saćem, s leglom na pogodnom mjestu i zatrpavanje zemljom. Spaljuje se sve osim metalnog pribora, on se dezinficira adekvatnim sredstvima“, dodaje veterinar.
Na samom početku bolesti gotovo nije moguće uočiti bilo kakvu kliničku sliku. Nakon što je leglo inficirano, treba proći par tjedana kako bi se uočile prve promjene.
Za pčelara je praktično jedini mogući način da posumnja u prisutnost bolesti kad na poklopljenom leglu prilikom pregleda primijeti ulegnute poklopce s limun žutim mrljama, odnosno svjetlijim od okolnog saća nakvašenim od propalih larvi ili rupice na ćelijama koje su izbušile pčele s namjerom da očiste stanicu.
Tada je najbolje odmah obratiti se u nadležnu veterinarsku službu i zatražiti stručnu pomoć kako bi se sa sigurnošću utvrdila prava dijagnoza, mikroskopskom analizom uginulih larvi, savjetuje struka.
Američka trulež legla javlja se u košnicama lošeg kondicijskog statusa. Uzročnici ove bolesti nalaze se unutar košnice, a hoće li doći do bolesti ovisi o imunitetu samih pčela, kaže struka. Imunitet pčela je narušen već nekoliko sezona slabim pčelinjim pašama.
Posljedica bolesti legla je direktan utjecaj na slabljenje pčelinjeg društva u cjelini jer je sve manje mladih pčela koje trebaju zamijeniti stare pčele. Time se remeti normalan rad društva i slabi tako da vremenom postane plijen grabeži. Tada predstavlja izvor zaraze i ostalih društava na pčelinjaku u promjeru od par kilometara.
Štetu na pčelinjaku Tadije Bokanovića iz sela Vedašića u Tomislavgradu nadležne županijske službe procijenile su na oko osam tisuća KM, premda je, tvrdi Tadija, stvarna vrijednost 51 košnice s pčelama, ramovima i voskom oko 13 tisuća KM.
No, ističe kako ga to ipak nije pokolebalo da se nastavi i dalje baviti pčelarstvom prema kojem gaji ljubav još od 2000. godine, kad je počeo samo s jednom košnicom. Kaže kako se nada da će do iduće godine uspjeti obnoviti barem trećinu od nekadašnjeg pčelinjaka.
Dnevnik.ba