StoryEditor

Pavasović Visković: Ako Mamić iskompromitira Krušlina, eto čovjeka kući

Piše D  /  09.05.2021., 04:05h

Gost emisije Nedjeljom u 2 bio je odvjetnik Ljubo Pavasović Visković. Govorio je o stanju u pravosuđu, slučaju Mamić te o tome zašto ga nazivaju zločestim dečkom hrvatskog odvjetništva.

Ljubo Pavasović Visković bio je prilično nemiran u mladosti, u srednju školu nije išao redovito pa je "izletio" iz gimnazije. Bio je, kaže, "ogorčen klinac", imao obiteljske situacije i probleme, a sa zrelošću je, kaže, došao sebi i krenuo drugim putem.

Anto Nobilo - "maskirani Korejac"

S Nobilom nije prijatelj. Kaže da je on poseban čovjek, "maskirani Korejac", istočnjak, teško stvara prijateljstva. Prošli su zajedno, kaže, svašta, ali su karakterno drugačiji, imaju drugačije interese, drugačiji način života. Ima veliko poštovanje prema njemu.

"Ja tog čovjeka iznimno poštujem, iznimno cijenim njegovu ulogu u devedesetima, u svemu onome što je tada radio, jer je napravio puno. Malo se zna koliko je on čak i kao odvjetnik doprinio da se nekakve stvari i raščiste, raskrinkaju, u krajnjem slučaju, njegova uloga u slučaju Blaškić je fenomenalna. To što je tada napravio i koje je rizike tada preuzeo jednostavno je nevjerojatno", kaže.

Stanje u pravosuđu

Kaže da stanje u pravosuđu nije ni blizu tako očajno kao što je percepcija u javnosti.

"Pravosuđe bez kvalitetne percepcije u javnosti nije dobro jer je ono ipak nekakav zaklon od nepravde. Ljudi ga doživljavaju kao mjesto koje će mu dati zaštitu. Zato je percepcija važna, mora se promijeniti", kaže. Smatra da je pravosudna vlast u najboljem stanju i da nije potrebno puno da se povjerenje javnosti vrati. Postoji puno kvalitetnih ljudi koji bi mogli tu puno pridonijeti, ali ih se treba izbaciti iz zone komfora.

"Imate fantastične suce Vrhovnog suda, ali se i oni trebaju pokrenuti. Zato je i dobra inicijativa predsjednika republike s potencijalnom predsjednicom", dodaje.

Predsjednik Vrhovnog suda - simbolički jako važan

Mjesto predsjednika Vrhovnog suda je, kaže, simbolički izuzetno važno, iako on nema prevelikih ovlasti da bi mogao na svakodnevnoj razini djelovati u pravosuđu.

"Vrhovni sud je krema hrvatskog pravosuđa, tamo su ljudi koji bi mogli zaista puno napraviti. Ako se ljudi pokrenu, ako se promijene određeni odnosi, ali čini se da nitko ne radi na tome", naglašava Pavasović Visković. Smatra da HDZ nema volje mijenjati odnose na Vrhovnom sudu jer je, kaže, to mjesto koje je uvijek imalo političku konotaciju i mjesto na koje je dolazila osoba koja je bliska vladajućoj stranci. Teško mu je zamisliti situaciju gdje bi se oni pomirili da to pripadne nekome tko je potpuno neovisan i tko neće osluškivati što se događa u vladi, na Pantovčaku ili na bilo koje mjesto gdje se odluke donose.

Zlata Đurđević nije pogriješila

"Kada je bilo rasprave oko toga je li taj Zakon o javnom pozivu na koji se ona trebala javiti ustavan ili ne, bilo je puno stručnjaka koji nisu rekli da je taj zakon ustavan, bilo je i puno pravnika koji i dandanas smatraju kako tom zakonu nema mjesta, kako je u suprotnosti s Ustavom. S druge strane je potpuno jasan ustavni tekst koji kaže da se predsjednik Vrhovnog suda bira na prijedlog predsjednika republike u saboru", objašnjava.

Tvrdi da se na javni poziv neće javiti nitko tko to nije dogovorio unaprijed s predsjednikom republike. Zlati Đurđević se, kaže, sugerira: "Javi se na natječaj nakon što si se dogovorio s predsjednikom i onda nema problema." To se, kaže, inače zove fingirani javni poziv.

Ustavni sud - trebao bi biti puno kvalitetniji

"Potpuno je jasno da se ustavni suci ne bi trebali birati na način na koji su se dosada birali. Svjedočili smo da je svakakvih sudaca bilo, bilo je naravno i iznimno kvalitetnih ljudi, ali je koješta ulazilo tamo", kaže i naglašava da je Ustavni sud kao nekakva grana vlasti koja ne spada ni u jednu od one tri, "stoji tu negdje kao nekakav nadzor svima i trebao bi biti puno kvalitetniji".

Fama da HDZ kontrolira pravosuđe?

"Ta je fama nastala 90-ih, dosta je hrani Vladimir Šeks, on voli da ga se smatra jako utjecajnim i bitnim. 90-ih je izvršena sječa pravosudnog kadra i od toga se pravosuđe dugo oporavlja. HDZ je volio imati ljude na nekim predsjedničkim mjestima glavnih sudova, no i tu se stvari mijenjaju, ali bi se trebali još brže, problema je puno", napominje Pavasović Visković.

Profesionalci znaju gdje su granice

Na pitanje što ne bi učinio za svog klijenta, Pavasović Visković je odgovorio: "Sve što izlazi izvan okvira zakona, granice se znaju, zna se i gdje je nategnuta granica, zna se dokle smijemo."

Izdvojio je slučaj gdje je odradio dobro svoj posao, ali se osjećao "katastrofalno". To su trenuci kada se to mora napraviti jer trebaš biti, kaže, lojalan. "Jer postoji i druga strana, ona brine o interesu oštećenog, on radi svoj posao, a ti moraš odraditi svoj."

Mamić - reformator pravosuđa?

"Mamić je optužio 5 ili 6 sudaca, a u medijskom prostoru se sve svodi na Krušlina, iako slike njihovog druženja ne postoje. Optužio ga je za korupciju, ali nigdje nije rekao da mu je dao novce. O tome što je netko nekom dao u pravosuđu pa je trebao dati sucu, to bi se mogli romani napisati. Ako se sve svede na vjerovanje u takve priče, onda je tu sve kompromitirano i kraja nema", kaže Pavasović Visković.

"Mamić je sada složio dobru konstrukciju za koju vjeruje da bi ga mogla brzo dovesti u Zagreb. Jer ako uspije iskompromitirati Krušlina, Ustavni sud mora ukinuti presudu i eto čovjeka kući", zaključuje.

Po njegovim riječima, kada bi Visoki kazneni sud prihvatio ono što Mamićeva obrana traži - da se suđenje prebaci iz Osijeka, to bi značilo da prihvaća tezu da je cijeli taj sud korumpiran i da ljudi koji sude u tom spisu su isto tako korumpirani. Zašto bi se to napravilo? - upitao je.

O samom Mamiću kaže da je talentiran i sposoban čovjek, lošeg karaktera koji je na javnom dobru, jer Dinamo je javno dobro, zahvaljujući velikom javnom novcu koji je Zagreb tada davao, nadogradio veliku političku podršku i sagradio sustav koji je vrlo čvrst, monolitan i možda i zadan da može funkcionirati jedino ako je on u njemu. Međutim, kaže, nema tu suštinskih promjena, stvari funkcioniraju tako kako su i bili.

"Postavio je sustav tako da je - poslije njega potop. I sve se bojim da bi moglo to tako i završiti", poručio je odvjetnik.

Dnevnik.ba

18. travanj 2024 21:07