U tajnom vatikanskom arhivu našao sam ključnu ispravu o hrvatskom podrijetlu Siksta V.: “Roditelj Siksta V. otišao je s hrvatske obale Jadrana na talijansku obalu i tu sa suprugom Talijankom imao sina Felicea, kasnijeg papu Siksta V.” − kazao je akademik mons. Ivan Golub Slobodnu Dalmaciju.
Papin otac bio je iz maloga mjesta Kruševice iznad Boke kotorske te se preselio u Italiju, gdje se u današnjem gradu Grottammaru oženio Talijankom i dobio sina Felicea Perettija (prezime na talijanskom znači “kruška”). Navodno se i na njegovu grobu nalazi lav koji drži grančicu s tri kruške u spomen na Kruševice. Feliceo je prvo bio franjevac i ispovjednik pape Pija V., koji ga je imenovao kardinalom.
− Kako je i običaj, pape ne ističu u prvi plan svoje podrijetlo, kao ni sadašnji Benedikt XVI., pa tako nije ni Siksto V. − kazao je akademik Andrija Mutnjaković, autor knjige “Arhitektonika pape Siksta V.“ Inače, osim potvrde u vatikanskim tajnim arhivima, fra Andrija Kačić-Miošić u djelu “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” spominje papu “slovinskog porijekla”: “Papa Siksto peti, od Boke Kotorske, iz Kruševaca, Slovinac Dalmatin kako svidoče njegova pisma, koja se u Vatikanu u Rimu nahode; ko ne viruje, neka pođe štiti.”
Ujedno, što se tiče gradnje crkve i kupole sv. Petra u Rimu, akademik Mutnjaković, dobitnik Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo, kazao je da je to neizravno utjecalo na prisutnoga arhitekta Lucijana Vranjina iz Zadra, te da je crteže kupole izradio Natale Bonifazio, grafičar iz Šibenika. Inače, papa Siksto V. u kardinalski je zbor odabrao sve Talijane i jednoga Hrvata − Ivana Draškovića Croatu, te je obnovio 120 crkava i izgradio hrvatsku crkvu sv. Jeronima, kao i kaptol pokraj nje.
Postavio je i uvjet da kanonik kaptola sv. Jeronima mora potjecati iz ilirske − hrvatske zemlje i znati ilirski − hrvatski jezik. Mutnjaković drži da je papa svojim nastojanjima bio prvi moderni urbanist koji je utisnuo pečat Rimu.
Dnevnik.ba