Ujedno, inspekcija hrvatskog Ministarstva zdravlja donijela je rješenje o privremenoj zabrani presađivanja bubrega živih donora koji nisu u srodstvu s oboljelom osobom, a riječ je o jednom Pančevcu i jednom mještaninu s područja Kosova.
"Nakon svih utvrđenih činjenica, inspekcija Ministarstva zdravstva poduzela je mjere u skladu sa svojim ovlastima te je predmet prvo ustupljen na dalje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori zbog povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije, potom na daljnje postupanje Državnom tužiteljstvu Republike Hrvatske te je zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih donora", stoji u dopisu koji je UNA TV-u uputila služba za odnose s javnošću Inspekcije.
Županijsko državno tužiteljstvo u Zagrebu je za UNA-u prošlog tjedna potvrdilo da od 2021. provodi istragu o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.
Izvori bliski Ministarstvu za UNA-U tvrde da je Hrvatska liječnička komora promptno reagirala na nalaz Ministarstva i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja.
Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslao u veljači ove godine, ali iz Komore to ne žele potvrditi, već samo šturo kažu da "na osnovi zakonskih propisa i općih akata, Hrvatska liječnička komora postupa po svim primljenim prijavama i surađuje s ostalim nadležnim institucijama, u skladu sa ovlastima".
Obje transplantacije obavljene su u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice, čiji je načelnik akademik dr Bojan Jelaković.
Usprkos ocjeni MZ-a i HLK-a da su transplantacije sumnjive i da je sigurno prekršena medicinska etika, nema nikakvih posljedica po odgovorne, ni javnih reakcija.
Program presađivanja s nesrodnih davatelja je obustavljen dvije godine, što sigurno šteti nekim pacijentima, ali nitko ne poduzima ništa da se slučaj procesuira do kraja, a legislativa poboljša.
Postupak transplantacije organa sa živog donora u Hrvatskoj je dopušten, ali procedura obrade davatelja i njegovih motiva je vrlo rigorozno definirana zakonom i podzakonskim aktima, kako bi se maksimalno smanjio rizik od trgovine organima i zloupotrebe donora koji su socijalno ugroženi.
Iz dokumentacije je vidljivo da je prvi par prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb.
Primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, ali njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa.
To je za ovaj slučaj relevantno s obzirom na zakonsku proceduru koja je sastavljena tako da se smanji rizik od trgovine organima i zloupotrebe davatelja koji su socijalno ugroženi.
U psihološkom nalazu donora zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i da daje pristanak.
U drugom slučaju radi se o osobama s područja Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske.
Svjedoci tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu.
Njegov donor je, međutim, nekvalificirani radnik s područja Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega.Kako piše UNA, on je navodno bio smješten u hotelu Rebro.
Psihijatar je u obradi bio potpuno fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta i na kraju je zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka.
Nakon površnog pregleda zaključuje da nema kontraindikacija da pacijent bude donor organa.
Na vijest o zahvatu s donorom iz inozemstva odmah su reagirale tri udruge transplantiranih bubrežnih bolesnika, čiji su predstavnici Jozo Lončar i Stanko Anić s podacima o prvom paru već 2019. godine otišli direktoru KBC-a i sve prijavili.
"Pokojni Jozo i ja smo bili u šoku i odmah smo trčali Ćorušiću s kompletnom dokumentacijom. Nama je cijeli taj postupak bio potpuno nevjerojatan, od početka do kraja, pa smo Ćorušiću rekli da smjesta reagira, kaže Stanko Anić.
U posljednjih deset godina od ulaska u organizaciju, Hrvatska je postala najuspješnija članica u programima transplantacije i jedna od najuspješnijih u svijetu.
Po broju transplantacija jetre Centar KB Merkur je najveći centar po volumenu u Eurotransplantu.
Od prve transplantacije bubrega u Hrvatskoj prošlo je 46 godina, a danas je sa stotinjak transplantacija bubrega godišnje Hrvatska vodeća u svijetu. Novo srce dobije do 40 ljudi godišnje, u čemu su drugi u svijetu.
Na prvom mjestu u svijetu su i po transplantacijama jetre, kojih se izvede 115-120 godišnje. To znači da pacijenti imaju najveću dostupnost toj vrsti transplantacije, koja je, ako gledamo pojedinačne organe, najkompleksnija.
U svijetu više od milijun osoba čeka na transplantaciju organa, a godišnje se presadi tek oko 100 tisuća organa.
U EU se na organ prosječno čeka tri godine, a od sveukupnog broja bolesnih na listi čekanja, godišnje 30 posto dobije organ, 35 posto ostaje na listi čekanja i jednako toliko umre čekajući.
Dnevnik.ba