Gledano golim okom nema ničeg neobičnog u postrojenju za preradu plina DCP Pegasus u zapadnom Teksasu. Izgleda kao tek jedno od tisuća takvih u Permian Bazenu koji je Ameriku pretvorio u najvećeg proizvođača plina i nafte na svijetu, piše Express.
Ali visoko specijalizirana kamera vidi ono što ljudsko oko ne može: veliko oslobađanje metana, glavne komponente prirodnog plina i moćnog stakleničkog plina koji pomaže zagrijavanju planeta alarmantnom brzinom.
Dva novinara New York Timesa otkrila su to iz sićušnog aviona, natrpanog znanstvenom opremom, koji se kretao iznad nalazišta nafte i plina koje se nalaze u Permianu – najvećem naftnom polju, površinom veličine oko četiri Hrvatske. U samo nekoliko sati instrumenti aviona identificirali su šest lokacija s neobično visokom emisijom metana.
Metan je slabo reguliran, teško ga je otkriti i naglo se širi. Timesovo zračno i terensko istraživanje, zajedno s pregledom lobističkih aktivnosti tvrtki preko internetskih stranica, pokazuju kako energetska industrija traži i uglavnom uspijeva dobiti labavije savezne zakonske propise o metanu koji je glavni krivac za globalno zatopljenje.
Operatori web mjesta koja je identificirao The Times nalaze se među vrlo moćnim tvrtkama koje su lobirale za Trumpovu administraciju, bilo direktno, bilo putem tvrtki, kako bi olabavile propise o metanu, pregled regulatornih propisa, zapisnike o sastancima i evidenciju posjeta.
Te se lokalne tvrtke, zajedno s lobističkim grupama za naftnu industriju koje predstavljaju najveće svjetske energetske tvrtke, bore protiv pravila koja bi ih prisilila na agresivnije smanjenje emisija poput ovih.
Sljedeće godine uprava bi mogla krenuti s planom kojim bi se učinkovitije tražilo da naftne kompanije instaliraju tehnologiju za otkrivanje i smanjenje istjecanja metana iz postrojenja za proizvodnju nafte i plina. Prema proračunima EPA-e, povrat bi povećao emisiju metana za 370.000 tona do 2025. godine, što je dovoljno za napajanje više od milijun domova godišnje.
U zraku su novinari Timesa istraživali područje u i oko dva okruga u srcu Permiana uz pomoć stručnjaka za otkrivanje metana. "Ova stanica definitivno ispušta metan. I ova također.", rekao je Paolo Wilczak, znanstvenik i pilot dvosjeda zrakoplova, dok je monitor prijenosnika priključen na opremu zabilježio količine metana.
Novinari su se odvezli do mjesta naoružanih infracrvenim prijenosnim video-kamerama koje su otkrivale kako metan izlazi iz spremnika, promatrajući cijevi i jarke bljeskove koji se javljaju pri izgaranju plina, ali ponekad ga ne mogu do kraja spaliti.
Na jednom mjestu radni je ušao ravno u oblak metana potpuno nezaštićen. Tim Doty, bivši visoki dužnosnik Teksaške komisije za kvalitetu okoliša koji se obučavao za otkrivanje curenja metana infracrvenom kamerom, ispitao je i pomogao u analizi nalaza.
"To je luda količina emisija. Potrebno je malo istraživačkog rada, ali s infracrvenom kamerom to možete vidjeti", kaže on.
Naftne i plinske tvrtke bile su posvećene smanjenju emisija „istovremeno pružajući pristupačnu, pouzdanu energiju američkim obiteljima“, rekao je Howard Feldman, viši direktor za regulatorna i znanstvena pitanja pri American Petroleum Institute, velikoj lobističkoj grupi ove industrije, piše Express.
"Članovi su smatrali da bi regulacije trebalo poboljšati, međutim, kako bi se osigurala jasnoća poduzeća, izbjeglo se dupliciranje državnih pravila i pokrenulo inovacije u industriji", rekao je.
Povratak propisima koje traži industrija posljednje je poglavlje njihovog povijesnog napora da se oslabe zakoni o zaštiti okoliša i klime, a istodobno vode sveobuhvatni napad na klimatske znanosti. Znanstvenici kažu da, slabeći pravila, Trumpova administracija podcjenjuje globalne klimatske učinke metana. Također se zanemaruje istraživanje koje sugerira da su emisije metana iz naftne i plinske infrastrukture daleko veće od ranije procijenjenih.
Rezultati otkrivaju misterij iza porasta razine metana u atmosferi. Razina metana je narasla od 2007. godine ali se ne zna razlog. No, s pravom se sumnja da uzrok leži u frakcijskoj proizvodnji prirodnog plina, jer su količine metana skočile upravo otkako se povećala ovakva proizvodnja.
Znanstvenici kažu da istjecanje metana iz proizvodnje nafte i plina sad ugrožava benefite prirodnog plina pred ugljenom zbog zadovoljavanja svjetskih energetskih potreba. Prilikom spaljivanja električne energije, prirodni plin stvara oko polovice ugljičnog dioksida koji čini ugljen.
Ali ako metan ne izgori kad se pusti, može zagrijati planet za preko 80 puta više nego li je to od ugljičnog dioksida ako se promatra razdoblje od 20 godina. Metan također pridonosi prizemnom ozonu koji, ako se udiše, može uzrokovati astmu i druge zdravstvene probleme.
"Sve je jasnije da je proizvodnja fosilnih goriva dramatično povećala globalnu emisiju metana", rekao je Robert Howarth, znanstvenik za zemaljski sustav na Sveučilištu Cornell i autor studije koja procjenjuje da je sjevernoamerička proizvodnja plina iz škriljaca možda odgovorna za otprilike trećinu globalnog porasta emisije metana posljednjih desetljeća.
Wilczak, pilot i znanstvenik u Znanstvenom zrakoplovstvu, tvrtki za otkrivanje ispuštanja plinova u zrak, izveo je nekoliko krugova avionom iznad naftnih postrojenja. Sitne cijevi, pričvršćene na krilima aviona usisale su zrak u osjetljivi spektrometar smješten iza sjedala i mjerio metan.
Wilczak kaže da je potrebno oko sedam sekundi da zrak prođe kroz mjerač, nakon čega slijedi očitanje na računalu koje se nalazi u krilu jednog od putnika. Otkrivanje emisija metana težak je posao koji često započinje letovima poput ovih. Naftna i plinska nalazišta nisu primorana da postavljaju mjerače koji bi neprekidno mjerili emisije, a ovakvi letovi su jedan od načina da se izmjere razmjeri emisija.
Tijekom otprilike četiri sata letenja, pronašli smo najmanje šest mjesta s visokim vrijednostima emisija metana, u rasponu od oko 150 do čak 450 kilograma u sat vremena, uključujući i DCP Pegasus, koji je dio vlasništva energetskog giganta Phillips 66. Ta bi se mjesta mogla lako svrstati u kategoriju "super-emitera", izraza koji znanstvenici koriste za opisivanje velikih ispuštanja koja su odgovorna za nesrazmjerno visok udio emisije metana iz nalazišta nafte i plina.
U studiji iz 2017. godine u bazenu škriljaca Barnett u Teksasu, ispuštanje metana od oko 60 kilograma ili više na sat klasificirano je kao super emiter, koji čine samo jedan posto mjesta, ali proizvodi gotovo polovicu ukupne emisije.
Na tlu, Permian je krajolik s poljima pamuka, dizalica za crpke i zemljane ceste koje se protežu kilometrima. Izašli smo fotografirati emisije koje smo zatekli iz zraka specijaliziranom infracrvenom kamerom opremljenom objektivom ne od stakla, već od metala. U tvornici DCP Pegasus, južno od Midlanda, kamera je spokojnu scenu pretvorila u peć. Vrući stupovi plina pucali su u zrak. Strukture zahvaćene dimom.
Kamera ‘hvata‘ nekoliko vrsta plinova, uključujući metan i etan, oba staklenička plina, kao i onečišćujuće tvari nazvane hlapljive organske spojeve. Svaka emisija vjerojatno sadrži mješavinu plinova. G. Doty, koji sada vodi konzultantske usluge, rekao je da se čini da emisije dolaze iz parnih izgaranja, kompresora i spremnika.
Prema teksaškim regulatornim zapisima, DCP je ove godine u Permianu detektirao više d 250 neprijavljenih događaja i spada među veće emisije s tog područja. Državni propisi omogućavaju ovakvim postrojenjima da prijave nepravilne emisije bez ikakvih kazni, piše Express.
Tvrtke sa fosilnim gorivima stupile su u kontakt s Trumpovom administracijom već u ožujku 2017., samo nekoliko mjeseci nakon predsjedničke inauguracije, kako bi raspravljale o vraćanju labavijih pravila o emisiji metana.
Održali su ponovljene sastanke sa saveznim dužnosnicima, uključujući jedan važan u studenom 2018. godine, kada su se lobisti za DCP, EagleClaw i druge tvrtke za preradu nafte sastali s dužnosnicima Agencije za zaštitu okoliša kako bi razgovarali o kritičnoj temi: nenamjernim ili "odbjeglim" emisijama metana.
Predstavnici lobističke skupine, GPA Midstream, tvrdili su da bi EPA trebala ublažiti zahtjeve za nadzorom ‘odbjeglih‘ emisija u postrojenjima za skupljanje i kompresiju, prema regulatornim podacima koje je dobio na uvid ‘The Times‘.
Midstream GPA-a sastao se s dužnosnicima Trumpove administracije barem tri puta. "Češće praćenje ne bi bilo isplativo", kasnije su u komentarima Agenciji rekli lobisti GPA-e, a stroža regulacija bila je "skupa i opterećujuća".
Napori su bili dio šireg industrijskog pritiska da preokrene pravila Obamine ere koja je prisilila operatere na agresivniji nadzor i popravljanje istjecanja prirodnog plina. Ranije su na sastanku u ožujku 2018. lobisti Nezavisnog udruženja naftnih derivata Amerike, koji predstavlja tisuće naftnih i plinskih kompanija u cijeloj zemlji, distribuirali materijal koji je na silu pobijao znanstvene dokaze o velikim odbjeglim emisijama s mjesta bušenja.
Energetski divovi, uključujući BP, Exxon Mobil, Chevron i Shell u različitoj su mjeri javno podržavali regulaciju metana. Međutim, trgovačka udruženja koja predstavljaju sva tri zagađivača, uključujući Američki institut za naftu i Nezavisnu američku naftnu asocijaciju, borila su se protiv izravne regulacije.
Glasnogovornik BP-a rekao je da je kompanija željela održati izravnu regulaciju metana, a službenik iz Exxona rekao je da je tvrtka uložila dobrovoljne napore na smanjenju metana, uključujući nadogradnju infrastrukture.
Glasnogovornik Chevrona, Sean Comey, rekao je da kompanija "podržava globalne napore za smanjenje emisije izgaranja i metana." Shell je rekao da podržava nastavak izravne regulacije metana i češće inspekcije propuštanja.
Neke tvrtke počinju koristiti infracrvene kamere, dronove i drugu tehnologiju za otkrivanje propuštanja metana.
U BP-u su nedavno rekli da će koristiti dronove i nadzorne kamere za praćenje nekontroliranih emisija na novim naftnim i plinskim projektima. Shell testira tehnologiju na solarni pogon kako bi pazio na propuštanje.
"Odavde dolazi velika količina. Ako neprekidno istječe to je jako velika količina", rekao je Doty za jedan spremnik.
Web mjesto je bilo u vlasništvu operatora MDC Texas, za kojeg je otkriveno da je istog dana podnio zahtjev za stečaj. Nije poznato je li u spremniku još uvijek plin, piše Express.
Dnevnik.ba