Kćer je sada dosta povrijeđena i potištena. Tek sada je shvatila što su joj napravili, ali sve u svemu dobro je, dobro se drži. Rekao je to za 24sata otac djevojke (18) s intelektualnim poteškoćama nad kojom su se vršnjaci iživljavali, a zatim snimku stavili na društvene mreže.
Stravičnu priču o brutalnom iživljavanju vršnjaka nad djevojkom, inače polaznicom škole za djecu s intelektualnim teškoćama u središnjoj Hrvatskoj 24sata objavio je u subotu. Vršnjaci su je pozvali na druženje te je tjerali da jede izmet, gura grančicu drveta u usta da povrati i da jede lišće, te sve to snimali i objavili. Zlostavljana djevojka koja je intelektualno na razini djeteta nesvjesna što od nje traže poslušala je njihove naredbe.
- Par dana ranije je isto imala problema no ništa tako strašno. Tada se radilo o neprikladnim fotografijama, slikali su je s ispruženim jezikom i nožem i to stavili na njen lažni profil otvoren na društvenoj mreži i to je prijavljeno policiji, no ovo je tragično. Nastavit će normalno pohađati školu uz pojačan nadzor i moj, kao i škole i centra - rekao je očajni otac kojeg je cijela ova situacija sasvim zaprepastila jer nije znao da su djeca na takvo što spremna.
Ravnatelj centra, koji je najprije kazao da o slučaju ništa ne zna, jučer je izjavio da će djevojka dobiti stručnu pomoć.
- Nakon događaja ćemo prema našoj učenici poduzeti sljedeće mjere: preporučen je pregled psihijatra, procjena poslovne sposobnosti i utvrđivanje vrste i opsega teškoća, daljnje praćenje i savjetovanje - kazao je ravnatelj.
Psihologinja ustanove koju djevojka pohađa je rekla da će nastojati da se već idući tjedan djevojka vrati u školu te da se normalno uključi u sve aktivnosti.
- U redovnom smo kontaktu s njenim ocem zbog pratnje od kuće do škole radi dodatne zaštite - kazala je.
U policiji su tek potvrdili da su o događaju zaprimili prijavu i pokrenuli kriminalističku istragu. Ovaj slučaj nažalost nije izoliran. Društvenim mrežama šire se razni lažni profili preko kojih mladi anonimno objavljuju, komentiraju, izruguju, šire laže.
- Društvene mreže daju djeci privid anonimnosti pa misle kako se za nasilje ne može saznati i to im daje određenu slobodu. Ako roditelji prema djeci u odgoju nisu imali humanistički pristup i učili ih da budu suosjećajni, da razvijaju emocionalnu inteligenciju i da ih se uči da budu “heroji” i zastupaju prave vrijednosti premda im 50 drugih vršnjaka govore da nisu u pravu, onda se društvene mreže zloupotrebljavaju i djeca postaju pakosna - objasnio je socijalni pedagog i psihoterapeut Nebojša Buđanovac.
Njegov riječi potvrđuje i raniji slučajevi internetskog zlostavljanja o kojima su pisali mediji, poput Spotted Fejk profila. Radi se o lažnim profilima gdje mladi objavljuju fotografije svojih vršnjaka koji nose lažne brendove pa im se onda izruguju i vrijeđaju. Mediji su pisali i o dječaku s jednog otoka kojeg su krajem 2018. vršnjaci pretukli tako da mu je pjena krenula na usta, a on se počeo tresti i gušiti. Roditelji su organizirali mirni prosvjed da bi ukazali na problem vršnjačkog nasilja. Ovo su samo neki od šokantnih primjera vršnjačkog nasilja.
- Dok god ne budemo tretirali djecu kao kapital dotada ćemo imati ovakvo stanje. Za naše je društvo karakteristično da počnemo djelovati tek kada se nešto dogodi umjesto da ulažemo u preventivne programe. Društvene mreže se reklamiraju kao dobra zabava, a istraživanja su pokazala da ako želite biti poznati morate vrijeđati i djeca to koriste jer ne znaju drugačije Djeca su se otuđila, postali su autodestruktivni i antisocijalni i to ispoljavaju na društvenim mrežama - objašnjava pedagog i sociolog Zlatko Miliša.
Dodaje kako bi obaveza svake škole trebala biti promicanje međusobnog pomaganja i altruizma.
- Škole bi mogle birati najboljeg učenika i profesora generacije što će osvijestiti mlade da treba biti altruističan, da se cijeni dobrota i suosjećanje i međusobno pomaganje - kaže Miliša.
Smatra i kako bi svaki grad i općina morali osigurati centre za mlade gdje bi mladima uvijek vrata bila otvorena i gdje bi s njima radili stručnjaci, a škole i vikendima trebaju biti otvorene.
- Ja kao učitelj odabrao sam poziv, ne samo zanimanje. Meni bi mobitel trebao biti u svakom trenutku dostupan kako bi mi se učenik mogao javiti s problemom, a škola treba biti mjesto okupljanja, a ne mjesto frustracija kakvim ga danas smatraju mnogi učenici. Djeca su kapital budućnosti, reći da za mlade nema novaca jer besmislica - zaključuje Miliša.
Nebojša Buđanovac napomenuo je kako društvene mreže nisu nužno loše, ali je bitno na koji se način koriste u čemu je najvažnija edukacija ne samo djece već i roditelja.
- U narodu se kaže: ‘S čekićem gradiš kuću, ali je s njim i rušiš.’ Djeca danas prate društvene mreže zaboravljaju kako s pratiteljima dolazi i odgovornost. Bitno je da roditelji sudjeluju u životima svoje djece - kaže Buđanovac.
Dnevnik.ba