Na spomenutoj snimci prikazane su najnaseljenije aglomeracije u Europi od prvih civilizacija do danas. Prikazano je 11 najvećih gradova po broju stanovnika u Europi od 7000. godine prije nove ere do 2020. godine, a bh. mjesto bilo je najnaseljenije područje u prapovijesnom razdoblju, piše Klix.ba.
Okolište kod Visokog je poznato neolitsko nalazište koje pripada butmirskoj kulturi. Proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Kao arheološki lokalitet, Okoliš je otkriven 1966. Te je godine Alojz Benac izvršio manja sondažna istraživanja i već je tada bilo jasno da se radi o bogatom i dobro očuvanom neolitskom naselju s ostacima kakanjske i butmirske kulture. Nakon ovih istraživanja vršena su zaštitna iskapanja u dva navrata (1983. i 1986. godine) u organizaciji Gradskog muzeja u Visokom.
U okviru znanstveno-istraživačkog projekta Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine "Butmirska kultura – neolitske populacije središnje Bosne", koji se od 2002. godine realizira u sradnji s Rimsko-germanskom komisijom Njemačkog arheološkog instituta u Frankfurtu i Sveučilišta u Bambergu i Kielu te Gradskog muzeja u Visokom, vršena su istraživanja i u Okolištu.
Tijekom iskapanja otkriveno je ukupno sedam nadzemnih kuća, slabije ili vrlo dobro očuvanih. Unutar nekoliko kuća otkrivene su kalotaste peći, ognjišta unutar i izvan nastambi, veći broj radionica, odnosno žrvnjišta i radionice za izradu kamenog alata, te velik broj različitih jama. Od pokretnog arheološkog materijala najbrojnija je keramika.
Nova radiokarbonska analiza svrstava nalaze iz Okolišta svrstala je u vremena: 5226–5086, 5114–4918, 4805–4710, 4779–4570 i 4776–4477. prije nove ere.
YouTube kanal Gozhda ima za cilj je pretvoriti širok spektar podataka, statistike i informacija u zanimljive, visokokvalitetne videozapise i slike, dodajući vrijednost, pokret i umjetničku dimenziju, navodi se.
"Stanovništvo ovih europskih gradova je zabilježeno prema povijesnim podacima i moguće su male greške i fluktuacije jer su ovi podaci vrlo stari i točni brojevi su nemogući, ali nakon višednevnog kontinuiranog istraživanja sastavio sam ovaj video i dao sve od sebe da ovo napravim što točnije podatke. Također, zastave uz naselja date su prema današnjoj lokaciji gradova i kako bi ljudi bolje razumjeli jer svi nisu povjesničari i zato što neke od drevnih zastava nedostaju", stoji u opisu videa.
Dnevnik.ba