Izvješće nevladine organizacije Freedom House "Zemlje u tranziciji" temelji se na procjeni stanja u ukupno sedam područja: demokratsko upravljanje na nacionalnoj razini, izborni proces, neovisnost medija, civilno društvo, demokratsko upravljanje na lokalnoj razini, korupcija, pravosuđe i neovisnost.
Rasprostranjena korupcija
Zemlja zapadnog Balkana koja je ostvarila najveći napredak 2021. je Kosovo - u sferi demokratskog upravljanja na nacionalnoj razini i pravosuđu. Nije primijetila nikakve zastoje ni u jednom od područja koje Freedom House uzima kao kriterij u izvješću. Prema studiji Freedom Housea, većina od sedam zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) još uvijek je u kategoriji hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja označena je kao polukonsolidirana demokracija.
Ukupni poredak zemalja zapadnog Balkana je sljedeći: Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo. Slovenija, koja u izvješću nije grupirana kao balkanska država, označena je kao zemlja s najdrastičnijim nazadovanjem u posljednjih godinu dana. Unatoč tome, zadržala je status konsolidirane demokracije. Bosna i Hercegovina zabilježila je nazadovanje u oblastima civilnog društva i demokratske vladavine na nacionalnoj razini (ukupno nazadovanje od 38%). Navode kao su na posljednjim općim izborima u BiH, održanim u listopadu 2018. godine, ponovno dominirala tri ukorijenjena nacionalistička bloka u zemlji.
"Političke stranke se obično organiziraju i djeluju slobodno, iako je politička arena u Federaciji uopćeno gledano ograničena na Bošnjake i Hrvate, dok Srbi kontroliraju politiku u RS-u. Koalicije na svim razinama vlasti se često mijenjaju, ali sadašnje stranke su zadržale svoje pozicije uz pomoć velikih mreža pokroviteljstva, što otežava manjim skupinama orijentiranim na reforme da postignu značajne dobitke", stoji u izvješću Freedom Housea.
Nadalje, navodi se kako je korupcija i dalje rasprostranjena i sustavna, a zakonodavstvo osmišljeno za borbu protiv ovog problema slabo se provodi. Kada se istrage o korupciji zaista otvore, one rijetko rezultiraju osudama. Vladine operacije ostaju uglavnom nedostupne javnosti. Nabave se često donose u tajnosti, a javne institucije često ne poštuju zakone o slobodi informiranja. Kandidati za glavne funkcije su u obvezi objaviti financijske podatke, ali relevantni zakoni su slabi, a rezultirajuće objave se široko smatraju nepouzdanim.
Debate i odluke o pitanjima od javnog interesa, uključujući zakonodavstvo i teme koje se odnose na pristupanje Europskoj uniji (EU), rutinski se provode tijekom međustranačkih pregovora koji se odvijaju iza zatvorenih vrata, izvan vladinih institucija. Sloboda izražavanja je zakonski zajamčena, ali ograničena u praksi. Novinari se u svom radu suočavaju s političkim pritiscima, uznemiravanjem, prijetnjama i povremenim napadima.
Frustracije javnosti
Iako su sveukupne stope nasilnog kriminala niske, organizirani kriminal je značajan problem, a incidenti visokog profila posljednjih godina potaknuli su frustraciju javnosti policijskim i pravosudnim sustavom. Pripadnici ranjivih skupina izloženi su uznemiravanju policije, uključujući migrante koji prolaze kroz zemlju. Mnogi zatvori su pretrpani ili imaju druge uvjete ispod standarda, a pritvorenici se suočavaju s tjelesnim zlostavljanjem od zatvorskih vlasti.
Aktivne nagazne mine iz ‘90-ih i dalje predstavljaju prijetnju civilima u ruralnim dijelovima zemlje. Izvješće o slobodama Freedom House objavljuje još od 1973. godine te prati izborne procese, politički pluralizam, funkcioniranje vlade, slobodu izražavanja i vladavinu zakona u svakoj zemlji pojedinačno.
Dnevnik.ba