Viktor Orban zbog pandemije koronavirusa ove godine nije imao priliku za nastup na velikoj pozornici. I umjesto da svoj politički program predstavi u Baijle Tusnadu, u rumunjskoj Transilvaniji, gdje se svake godine održava ljetni sveučilišni kamp, mađarski desno-nacionalni premijer ga je objavio u dnevnom listu bliskom njegovoj vladi - u Magyar Nemzetu, piše Deutsche Welle.
U svom eseju on je jasno poručio da odbacuje liberalni Zapad: „Zapad je iz gledišta središnje Europe izgubio na atraktivnosti“, piše Orban. Smatra da nema kompatibilnosti između životnih modela liberalnog, svijetu otvorenog Zapada i kršćansko-konzervativnog Istoka. Političko zbližavanje dvaju tabora, poput onog u Austriji - misli se na kršćansko-konzervativni blok i Zelene - on je nazvao „perverzijom“.
Orban smatra da će različiti svjetonazori sve više podijeliti Europsku uniju i u ekonomsko-političkom pogledu. On se, zajedno sa svojim saveznicima iz regije, želi fokusirati na konkurentnost Europske unije. Većina u Bruxellesu ometa taj kurs, jer se između ostaloga „do apsurda“ slijedi klimatske ciljeve i teži multikulturalnom društvu, piše on.
Mađarski premijer mišljenja je da je i obrazovna politika Zapada nespojiva s obrazovnom politikom kršćansko-konzervativnih država: „Cilj našeg obrazovanja je da naša djeca mogu postati domoljubi koji mogu dalje prenositi naše tradicije.“ Škole bi trebale potvrditi seksualni identitet djece „koji im je Stvoritelj dao rođenjem“, a mlade treba zaštititi od „gender ideologije“ i „propagande duginih boja“, piše Orban.
Orban i njegova stranka Fidesz već godinama propagiraju da su europski konzervativci izdali ideale kršćanske Europe. On uvijek iznova sve to potkrjepljuje istim teorijama. I u svom novom eseju tvrdi kako europske institucije služe „Georgeu Sorosu i njegovim ljudima“, a ne građanima Europe.
Ovaj američki milijarder zajedno s „briselskim elitama“, „međunarodnim medijima“ i „nevladinim organizacijama prerušenima u organizacije civilnog društva“ radi na uništavanju nacionalnih država i kršćansko-konzervativnih vlada, smatra mađarski premijer.
Također se poslužio teorijom o „zamjeni stanovništva“ koja je omiljena u krajnje desnim krugovima. Po toj teoriji „globalne elite“ ubrzavanjem migracija žele postići „otvorena, etnički mješovita društva“.
Posljednjih tjedana Orban je zaoštrio retoriku i prema svojim protivnicima. Možda bi se to moglo povezati s činjenicom da je u zadnje vrijeme broj zaraženih koronavirusom dramatično porastao i u Mađarskoj. „Orban se užasno plaši da će zbog pandemije i ekonomske krize izgubiti na popularnosti“, objašnjava politički analitičar iz budimpeštanskog think tanka „Political capital“ Petro Kreko u razgovoru za DW. Zbog toga je posljednjih mjeseci ograničio i slobodu tiska, sebi osigurao posebne ovlasti i srezao financiranje oporbe, dodaje Kreko.
Treba također napomenuti da su razni klubovi zastupnika u Europskom parlamentu najavili da će podržati novi budžet EU (uključujući i milijarde predviđene pomoći) samo ako isplata pomoći bude povezana s poštivanjem kriterija pravne države. Orban je to u svom eseju nazvao „ucjenom“ i najavio da u tom slučaju neće glasati za novi proračun Unije. Politolog Kreko smatra da Orbanov veto ne treba očekivati. Orban naime, kako on kaže, ovisi o brzoj pomoći EU. Osim toga je mađarski premijer, posve u suprotnosti s njegovim prijetnjama, do sada uglavnom bio prilično kooperativan.
Odnos Mađarske prema Uniji je svejedno dugoročno oštećen. Članstvo Orbanove stranke u redovima Europske pučke stranke (EPP) je 2019. suspendirano. Moguće isključenje je više puta bilo na dnevnom redu, ali je početkom rujna zbog pandemije odluka oko tog pitanja ponovno odgođena.
Zbog svega toga Orban traži saveznike s druge strane Atlantika. Kao prvi šef vlade jedne članice Europske unije, on je u svom eseju objavio podršku Trumpovom reizboru na dužnost predsjednika SAD-a na izborima u studenom. Mađarska odbacuje „moralni imperijalizam“ američkih demokrata, piše on.
Čini se da su odnosi između Washingtona i Budimpešte, usprkos Orbanovom približavanju Rusiji i Kini, bolji nego ikad. Tako je Trumpova administracija na potpisivanje sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno Bahreina, u Bijelu kuću pozvala Petera Szijjarta, kao jedinog ministra vanjskih poslova iz EU. Nakon prigodne ceremonije prošlog utorka, Szijjarto je čak Trumpa predložio za Nobelovu nagradu za mir.
Orban i Trump nisu slični samo retorički i politički, oni su potrebni jedan drugom, smatra Peter Kreko. „Unutar EU nema baš puno onih koji Trumpa otvoreno podržavaju, a Orban upravo to čini“, naglašava Kreko. A to vrijedi i obrnuto. Kreko je mišljenja da bi Orbanovo približavanje Rusiji i Kini dugoročno moglo u dobroj mjeri opteretiti odnose s Trumpom. Što se tiče mađarske vanjske politike, Kreko govori o „opasnoj i krhkoj ravnoteži“. Orbanova objava rata Zapadu bi se mogla pokazati kao autogol - čak i ako Donald Trump pobijedi na izborima u SAD-u, piše Deutsche Welle.
Dnevnik.ba