Osmani će na ovoj funkciji zamijeniti dosadašnjeg predsjednika Kosova Hašima Tačija, a osim toga, novi omiljeni lik kosovske političke scene ujedno je i druga žena u povijesti Kosova koja je zasjela na predsjedničku fotelju.
Zbog njenog nastupa, a i interesantne političke pozadine, mnogi su se pitali tko je zapravo nova predsjednica Kosova koja pored albanskog, govori i španjolski, turski, engleski te srpski jezik.
Tko je zapravo Vjosa Osmani?
Osmani je relativno novo lice na kosovskoj političkoj sceni. Rođena je 1982. godine u Kosovskoj Mitrovici, gdje je završila osnovnu i srednju školu i najmlađa je predsjednica države u Europi.
Na početku studija odlazi u Prištinu, gdje na tamošnjem univerzitetu završava studij prava koji će upotpuniti i diplomom magistra na Sveučilištu u Pittsburghu, gdje završava i doktorski studij iz iste oblasti, prenosi Klix.
U međuvremenu Vjosa Osmani je već tada prepoznata kao akademski potencijal te je predavala predmet međunarodno pravo na Univerzitetu u Prištini, a akademsku karijeru gradila je i kao izvanredna profesorica na Sveučilištu u Pittsburghu.
Već u studentskom periodu Osmani je bila aktivna u političkom životu Kosova. Još 2008. godine, tada kao doktorantica, sudjelovala je u izradi Ustava Republike Kosovo, a izabrana je i za šeficu ureda tadašnjeg predsjednika Fatmira Sejdiua.
Ono što treba napomenuti jeste da je Osmani bila i predstavnica Kosova na Međunarodnom sudu u Hagu gdje je kao pravna zastupnica branila kosovsku deklaraciju o neovisnosti u sporu sa Srbijom.
Nakon toga, Osmani će tri puta biti izabrana u Parlament Kosova u ime Demokratske lige Kosova (LDK). Tijekom karijere u parlamentu, Osmani je održala niz upečatljivih govora, a naročito se isticao njen kritički stav kako prema članovima drugih partija tako i prema rukovodstvu LDK, gdje je ukazivala na brojne greške koje prave lideri stranke.
Sukob s tadašnjim predsjednikom Mustafijem kulminirao je 2013. godine kada se Osmani usprotivila koaliranju s Tačijevom Demokratskom partijom Kosova (PDK).
Principijelnost iza koje je stajala, i broj glasova koje je dobijala na izborima doveli su do toga da se kandiduje za predsjednicu stranke 2015. godine, što je mnogima predstavljao šok s obzirom na to da je i dalje dominantno vladalo mišljenje kako su takve funkcije rezervisane za političare, a ne političarke.
Ipak, Mustafi je imao suviše jaku podršku te je Osmani izgubila utrku za predsjedničke izbore u stranci. Kao kaznu za djelovanje protiv stranke, na narednim izborima LDK je Osmani smjestio na 81. poziciju na listi.
Međutim, i sa te pozicije Osmani je osvojila 64.000 glasova, što je predstavljalo 24 tisuće više nego na prethodnim izborima. Ovakav rezultat bio je sasvim dovoljan da Osmani zauzme drugu poziciju na listi po broju osvojenih glasova na parlamentarnim izborima.
Razlaz sa LDK i politički uspon
Na parlamentarnim izborima 2019. godine Osmani je bila i kandidatkinja LDK za mjesto premijerke ove države te se govorilo kako će se za tu poziciju boriti s predsjednikom stranke Samoopredjeljenje Albinom Kurtijem.
Međutim, i sam Kurti, kao i Sjedinjene Američke Države, isticali su kako bi Osmani mnogo bolja bila na poziciji ministrice vanjskih poslova s obzirom na njene veze sa SAD-om i brojnim poznanstvima širom svijeta.
Već u tom periodu Kosovo je ulazilo u nestabilan period kriza vlasti, korupcije i lošeg ekonomskog stanja. Situacija je kulminirala samo 50 dana nakon početka vladavine Kurtija, kada su zastupnici odlučili smijeniti vladu.
Između ostalog, za smjenu vlasti glasali su i predstavnici LDK, izuzev Vjose Osmani, koja je tada kao predsjednica Skupštine Kosova odbila glasati za smjenu, čime je potpisala i razlaz sa LDK.
Vrlo brzo je LDK na sjednici donio odluku o izbacivanju Osmani, a ona je kratko poručila kako se ubrzo vide na izborima. Nakon razlaza Vjosa Osmani je usko surađivala sa strankom Albina Kurtija te je postalo sasvim jasno kako će upravo ona biti dio kampanje Samopredjeljenja na narednim izborima.
Nakon izbora u kojima je uvjerljivo pobijedila Kurtijeva partija Osmani je osvojila nevjerovatnih 300.000 glasova , čime je potvrdila veliku popularnost na Kosovu.
Iako politički i dalje vrlo mlada, brojni mediji na Kosovu već sada pišu kako ova država nikada nije imala predsjednika zbog kojeg su se građani osjećali više ponosnim.
Uprkos brojnim preprekama koje je prolazila kroz svoju političku karijeru, Vjosa je vremenom stekla ogromno povjerenje građana, koji su prije svega bili razočarani djelovanjem Hašima Tačija, čiji su mandat obilježili skandali i korupcija.
Već u prvom govoru, ova 38-godišnja političarka najavila je bespoštednu borbu protiv korupcije i nastavak dijaloga sa Srbijom kao primarni vanjskopolitički zadatak. Ipak, naglasila je kako će taj dijalog biti moguć ukoliko Srbija odgovara za sve učinjeno na Kosovu tijekom devedesetih godina.
Iako je uloga predsjednika u većini država protokolarna, mediji na Kosovu smatraju kako će "neustrašiva Vjosa" predstavljati glas nove generacije političara koji će se znatno aktivnije baviti unutrašnjim i vanjskim problemima Kosova te tako doprinijeti značajnijem razvoju države.
Upravo bi Vjosa Osmani trebala predstavljati političko lice koje će Kosovo konačno usmjeriti prema problemima koje nosi budućnost bez dodatnog opterećavanja problemima koji su postali dio prošlosti.
Dnevnik.ba