- Hrvatska još uvijek nema Strategiju o socijalnom stanovanju ili beskućništvu, kao ni rješenja za održivi rad socijalnih samoposluga, što su neke od preporuka s ciljem uklanjanja sustavnih problema s kojima su građani suočeni, istaknula je Vidović.
Petina stanovnika Hrvatske živi u riziku od siromaštva, koje je višestruko prisutnije u ruralnim područjima, socijalne naknade ne omogućuju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a posebno su ugroženi umirovljenici koji imaju niske mirovine.
Više od četvrtine osoba starijih od 65 godina, odnosno gotovo polovina osoba u samačkim kućanstvima, u riziku je od siromaštva. Tako je u u prosincu 2018. gotovo 250 tisuća umirovljenika, ili malo više od petine od njihova ukupnog broja, primalo mirovinu manju od 1600 kuna.
Vidović je naglasila kako unatoč padu broja nezaposlenih, pronalazak posla ne znači izlazak iz siromaštva jer je, dodaje, posao i dalje lakše izgubiti nego pronaći, pogotovo starijima koji nerijetko gube posao pod izlikom tehnološkog viška, dok je problem i praksa sklapanja ugovora na određeno vrijeme.
- Građani slabijeg ekonomskog statusa, ističe, najizloženiji su diskriminaciji temeljem imovinskog stanja koje im onemogućava da sudjeluju u javnom i društvenom životu i povećava rizik od socijalne isključenosti. Ključ za uspostavu socijalne pravde, smatra Vidović, je u otvaranju novih radnih mjesta, boljoj dostupnosti rada onima koji su u teškoj socijalnoj situaciji, dok uvođenjem minimalnog dohotka treba jamčiti dostojanstven i bolji život najugroženijih građana.
Svjetski dan socijalne pravde obilježava se svake godine 20. veljače s ciljem ulaganja snažnijih napora za iskorjenjivanje siromaštva, osiguranje dostojanstva na radu i ravnopravnosti spolova te postizanje socijalne sigurnosti i pravde za sve.
Dnevnik.ba