Ogorec: "Sve vodi prema velikom ratu, Europa 'na korak' od uključivanja"

- Najsavršeniji ratni planovi prestaju onog trenutka kada je ispaljen prvi metak, podsjetio je Marinko Ogorec na HRT-u, citirajući pruskog feldmaršala Moltkea, naglasivši da u ratu uvijek postoji nepredvidiva reakcija druge strane.

Iako se znalo da se u regiji nalaze američke vojne baze, iranski napadi zahvatili su šire područje, uključujući ciljeve izvan vojnih instalacija. U međuvremenu je pogođen i Bejrut, a Izrael je otvorio mogućnost i kopnenog ulaska u Libanon.

Iran želi eskalaciju i širenje sukoba

Ogorec smatra da je Iran svjesno proširio sukob na prostor Perzijskog zaljeva.Iranci su u situaciji da im trenutačno odgovara eskalacija na širi prostor Bliskog istoka – rekao je.

Prema njegovoj procjeni, Teheran pokušava uvući što veći broj država u sukob kako bi promijenio ravnotežu snaga. Napominje da je iransko vodstvo bilo obezglavljeno u prvim minutama borbenih djelovanja, što je dovelo do početnih, parcijalnih i nepovezanih odluka, no ostaje pitanje hoće li se uspjeti konsolidirati.

U rat je već involvirano oko 13 država

Sukob više nije ograničen na SAD, Izrael i Iran. Prema dostupnim informacijama, dronovi i rakete padali su u Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Kataru, Omanu, Libanonu, na Cipru i u Jordanu. Procjenjuje se da je u sukob na različite načine uključeno oko 13 država.

Grčka je poslala vojnu pomoć Cipru, dok su Velika Britanija, Francuska i Njemačka, prema navodima, na korak od aktivnijeg uključivanja. Francuska je nosač zrakoplova Charles de Gaulle uputila u Sredozemlje.

– Sve to vodi prema velikom ratu. Nadam se da do toga neće doći, ali rizik eskalacije je realan, upozorava Ogorec.

Hoće li se uključiti Europa?

Ogorec ističe da Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama odgovara brz završetak sukoba, dok Iranu odgovara njegovo produljenje. Što sukob bude dulje trajao, to će situacija za Izrael i zapadne saveznike biti nepovoljnija, ocjenjuje.

Na pitanje je li neka strana ostvarila ključnu prednost, Ogorec kaže da je prerano donositi zaključke jer potpune informacije nisu dostupne. Ključno pitanje, dodaje, jest koliko Iran još raspolaže raketnim i balističkim arsenalom za nastavak rata.

Strateško bombardiranje i informacijski rat

Govoreći o novoj fazi sukoba, Ogorec upozorava da se rat sada seli na stratešku razinu: "Sada dolaze strateški bombarderi koji kreću uništavati ono što je pod zemljom", kaže, aludirajući na napade na iransku vojnu i industrijsku infrastrukturu.

Komentirajući navode da su Amerikanci navodno potopili gotovo cijelu iransku ratnu mornaricu, dok se istodobno pojavljuju informacije da je u Bahreinu uništena američka bojna baza - Ogorec je kazao da takve vijesti treba uzimati s oprezom.

– To su informacije, ili bolje rečeno dezinformacije, u funkciji psihološkog djelovanja. One podupiru borbene napore i jedne i druge strane. Treba pričekati da se situacija razjasni, ističe.

Posebno se osvrnuo na napad iranske Revolucionarne garde na veliku saudijsku rafineriju nafte, jednu od ključnih u regiji. Ako se poremeti proizvodnja, upozorava, dolazi do ozbiljnih globalnih gospodarskih posljedica, što posredno pogađa i zemlje koje možda nisu izravno uključene u rat, kazao je.

Nuklearno oružje: krajnja opcija režima pred slomom

Na pitanje bi li Iran, ako posjeduje nuklearno ili tzv. 'prljavo' oružje, posegnuo za njim u krajnjoj nuždi, Ogorec odgovara bez zadrške.

– Svaka zemlja ili režim koji se nađe pred potpunim slomom upotrijebio bi sve što ima. Vjerujem da bi svaka država koja posjeduje nuklearno oružje postupila isto – od Rusije, preko Izraela do Sjedinjenih Američkih Država, kaže.

Podsjeća pritom da Izrael kontinuirano ističe kako bi iransko stjecanje nuklearnog oružja predstavljalo egzistencijalnu prijetnju za njegovu sigurnost.

Dnevnik.ba