Turska je već desetljećima službeni kandidat za pridruživanje EU, ali su pregovori o pristupanju zaustavljeni posljednjih godina zbog zabrinutosti EU u vezi sa stanjem Ankare u pogledu ljudskih prava i poštovanja vladavine prava.
Cipar, otok u istočnom Mediteranu koji je podijeljen u turskoj invaziji 1974. godine potaknutoj kratkim državnim udarom ciparskih Grka, ima pravo veta na ambicije Turske ka članstvu u EU, kao i sve druge članice bloka.
Republika Cipar pristupila je EU 2004. godine, dok je sjeverna polovina otoka samoproglašena država koju priznaje samo Turska.
- Cipar je snažan zagovornik bližih odnosa između EU i Ankare; (takvi) bliži odnosi prolaze kroz razvoj i rješenje ciparskog problema - izjavio je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides novinarima nakon sastanka s Frank-Walterom Steinmeierom, njemačkim predsjednikom, u Nikoziji.
Steinmeier je, tijekom službene posjete otoku, rekao da turske akcije na Cipru treba uzeti u obzir pri ocjeni njegovih ukupnih odnosa s EU.
- Države članice treba da pošalju ovu poruku Turskoj - kazao je on, govoreći putem prevoditelja.
Mirovni pregovori za rješavanje dugogodišnjeg sukoba između ciparskih Grka i Turaka propali su 2017. Nikozija želi da EU imenuje posrednika koji će nadgledati pokušaje oživljavanja pregovora, iako tvrdi kako bi podržala bilo koju ulogu Ujedinjenih nacija, koje preuzimaju vodstvo u ciparskim mirovnim naporima.
Nasilje između dvije ciparske zajednice izbilo je 1963. godine, što je dovelo do raspoređivanja mirovnih snaga UN-a koje još patroliraju linijom primirja dugom 180 kilometara.
Njemačka vlada je prošlog tjedna odobrila slanje policajaca koji će se pridružiti kontinentu civilne policije snaga UN-a, kazao je Steinmeier, prenosi Reuters.