Kako se navodi u obrazloženju Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, za zgradu Parlamentarne skupštine i zgradu prijateljstva između Grčke i BiH, 20. studenog je podnesena peticija za proglašenje nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Komisija se poziva na Daytonski sporazum, konkretno član V, stav 3, Aneks 8, u kojem stoji da se u periodu od godinu dana nakon što je peticija podnesena Komisiji, ili dok se ne donese konačna odluka, sve strane moraju suzdržati od poduzimanja bilo kakvih namjernih mjera koje bi mogle oštetiti dobro.
Dodaju da je na osnovu člana 16, Aneksa 8 predviđeno da su sva nadležna tijela i pojedinci koji postupaju po ovlastima nadležnih tijela dužni zaštititi dobra za koja je podnesena molba Komisija da se proglase za nacionalne spomenike u periodu od godinu dana od dana podnošenja molbe Komisiji ili do donošenja konačne odluke.
Također, iz Komisije navode da se predložena lokacija nalazi u zaštitnom pojasu Odluke o urbanom povijesnom pejzažu Sarajeva, te da do konačnog usvajanja prostorno-planskih dokumenata na snazi ostaju odredbe postojeće i važeće prostorno-planske dokumentacije.
Nije poznato tko je pokrenuo peticiju za uvrštavanje zgrade Parlamenta BiH na listu nacionalnih spomenika, no mnogi sumnjaju da je ponovo u pitanju politički obračun članova Komisije i gradskih vlasti.
Podsjećamo, odluka o podizanju spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu stigla je nakon dugogodišnjih inicijativa, a kao prvobitna lokacija odabran je park koji se nalazi iza zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Prema obrazloženju Komisije, lokacija pored Predsjedništva nije bila prihvatljiva jer bi spomenik visine 3,5 m zajedno s postoljem visine 3,2 metra "narušio vizualni i funkcionalni integritet Zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine".
Dnevnik.ba