U BiH je još uvijek zaostalo od 75.000 do 80.000 mina/ESZR, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina Bosne iHercegovine (BHMAC).
Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na sigurnost oko 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.
Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.
U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od toga je 185 žrtava bilo žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).
Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.
Redovni polugodišnji dvodnevni sastanci zemalja potpisnica Otavske konvencije, koji su trajali, okupili su blizu 300 delegata koji zastupaju više od 75 država i 17 međunarodnih i nevladinih organizacija.
Sastancima su prisustvovali najveći svjetski eksperti i dužnosnici na polju protuminskog djelovanja, među kojima su i predstavnici delegacije Bosne i Hercegovine, koju predvode Saša Obradović, v.d. direktora Centra za uklanjanje mina u BiH i Suvad Džafić, predsjedavajući Komisije za deminiranje u BiH.
Ovaj dvodnevni program je pružio priliku državama potpisnicama koje su u procesu čišćenja miniranog područja, uništavanja protupješadijskih mina u skladištima i pomaganja preživjelim, i uopće protuminskog djelovanja, da prezentiraju svoje dosadašnje rezultate.
Pored redovnog rada Odbora, održana je i tematska diskusija o implementaciji člana 5 navedene Konvencije, prema kojoj između ostalih zemalja članica potpisnica, Bosna i Hercegovina treba biti slobodna od mina do 2019.godine.
Šest zemalja će tražiti dodatno produženje roka za ispunjenje preuzetih obveza prema ovoj Konvenciji, među kojima je i Bosna i Hercegovina i to za period od dodatne dvije godine (do 1. ožujka 2021.godine).
Otavska Konvencija je usvojena i potpisana 1997.godine, dok je ista stupila na snagu 1999. godine. Prema Konvenciji, 30 od 61 države pogođene minama, proglašavale su završetak svojih preuzetih obaveza, čime je oslobođeno i vraćeno na upotrebu na milijune kvadratnih metara zemlje.
Sve, osim 33 države svijeta, pridružile su se Konvenciji, od kojih većina služi njenim normama. 159 država potpisnice više nemaju obveza prema uništavanju zaliha, a zajedno su ukupno uništile više od 51 milijuna preostalih zaliha.
Naredni sastanak zemalja potpisnica Otavske konvencije je predviđen za studeni ove godine, kada će biti i donesene konačne odluke o produženju predanih zahtjeva.
Dnevnik.ba