Ona pruža prvi uvid u to kako će izgledati ljetni mjeseci.
U četvrtom mjesecu u Europi je bilo čestih hladnih fronti, pa i snijega. Zasad 2021. globalno nije toplija od normalnih vrijednosti za ovaj dio godine. Europa je jedan od dijelova svijeta u kojima se vide hladne anomalije.
Nameće se pitanje, piše Severe Weather, hoće li se ovakav trend nastaviti i u ostatku godine. Ovaj se servis u prognozi za ljeto, kada je riječ o Europi, fokusirao na tri glavna i najviše korištena modela - ECMWF, UKMO i CFSv2.
Što se ljetnih mjeseci tiče, prognoza prema modelu ECMWF predviđa da će većina južne i srednje južne Europe biti toplija nego što je uobičajeno. Tu spadaju BiH i Hrvatska. To se objašnjava širenjem visokog tlaka zraka s juga.
Sjeverna Europa i Skandinavija bliže su prosječnim temperaturama.
Ovakvi vremenski uvjeti kakvi se očekuju, piše Severe Weather, impliciraju da su mogući snažni toplinski valovi, a mogli bi trajati duže nego inače s višim temperaturama nego obično.
Anomalije s pljuskovima također impliciraju i prisutnost snažnog sustava visokog tlaka zraka iznad južne i središnje Europe.
Ovo sugerira veliku vjerojatnost sušnih razdoblja u Španjolskoj, Francuskoj i djelomično na sjevernom Balkanu, što također uključuje Hrvatsku i BiH.
Baš kao ECMWF model, UKMO model pokazuje zonu niskog tlaka zraka iznad sjeverne Europe, samo je više zapadno nego u modelu ECMWF.
Na modelu se vidi toplija zračna masa iznad južne i središnje Europe.
Prognoza za ljeto prema UKMO modelu pokazuje toplije vrijeme od uobičajenog u južnoj i središnjoj Europi, no te anomalije nisu toliko snažne kao na ECMWF-ovoj prognozi. Veća razlika između modela je kada je u pitanju sjeverna Europa, za koju UKMO model predviđa znatno toplije vrijeme od uobičajenog.
Prema trećem modelu CFSv2, također možemo očekivati više temperature u južnoj i centralnoj Europi. Ne vide se anomalije velikih vrućina u Španjolskoj, no vide se u Hrvatskoj i Sloveniji.
Poprilična je razlika između CFS-a i prethodna dva europska modela kada je u pitanju kiša. U ovom modelu vidimo vlažnije vremenske uvjete u zapadnoj Europi od uobičajenih. To je ponajviše zato što je CFSv2 povukao područje nižeg tlaka dalje u sjeverni Atlantik, što znači prodor toplijeg, ali i vlažnijeg zraka u zapadnu Europu.
Sušna razdoblja predviđaju se na području Hrvatske i BiH, kao i na ostatku sjevernog Balkana, srednje i istočne Europe. Vlažnije vrijeme očekuje se u Irskoj, na sjeveru Britanije te u dijelovima južne Skandinavije.
Prema sva tri modela očekuju se uglavnom topliji od uobičajenih uvjeta u većem dijelu srednje i južne Europe, dakle i u Hrvatskoj te u BiH.
Sušna razdoblja vjerojatnija su u zapadnoj Europi, a rizik je trenutno najveći za Španjolsku i Francusku. Hrvatska također može očekivati sušna razdoblja, ali u nešto manjoj mjeri od zapadne Europe.
Dnevnik.ba