StoryEditor
intimni zapisi o Lašvanskoj dolini

Objavljena nova knjiga Glorije Lujanović "Srce zemlje"

Piše desk  /  01.02.2024., 16:14h

Iz tiska je izašla knjiga „Srce zemlje“ Glorije Lujanović u sunakladništvu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Naklade OceanMore iz Zagreba.

U tekstu i poeziji autorica piše o ratnoj sudbini Hrvata Srednje Bosne te svom vlastitom putu istraživanja i suočavanja s konceptom ratne traume. Knjiga sadrži i fotografije autorice Petre Franjić s predjelima Srednje Bosne i mjestima stradanja.

Urednice knjige su Gordana Farkaš Sfeci i Anita Milićević, tekst predgovora napisao je Josip Mlakić, a pogovor Anita Milićević. Dizajn knjige potpisuju zagrebačke dizajnerice Narcisa Vukojević i Lana Cavar.

Knjiga na koju se dugo čekalo

Ivan Lovrenović u svojem je osvrtu na knjigu napisao:

„Na dva različita autorska načina  ̶  ispovjednom prozom u prvom dijelu i zbirkom pjesama u drugom, a sve pod jednim naslovom  ̶  Gloria Lujanović u ovoj knjizi sabire i sažimlje svoj iskaz o stradanju svoje zemlje, svoje Lašvanske doline. Čekalo se to! Čekalo se da književnost progovori o tom martiriju, o tom mračnom i tegobnom zbivanju ‘u srcu zemlje‘, o zbivanju o kojemu sve do Glorije Lujanović nismo znali ništa, tako što smo znali i previše: jednostrana i plošna publicistika, hrvatska s jedne, bošnjačka s druge strane, zatrpavala nas je brdima činjenica i ‘činjenica‘, uz dijametralne, uzajamno isključujuće interpretacije.“ 

Intimna priča o srcu zemlje

U predgovoru Josip Mlakić ističe beskrajnu empatičnost autorice:

„Rečenica kojom Gloria Lujanović započinje svoju potresnu knjigu ‘Srce zemlje‘ (‘U mojoj se obitelji vrijeme dijelilo na prije i poslije rata‘), ponajbolji je opis jednog mentaliteta karakterističnog za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, što autorica naglašava već u sljedećoj rečenici. Tom rečenicom, koja je istovremeno i duboka i površna, Gloria Lujanović daje širu sliku jedne epohe pomoću koje je djelomično moguće detektirati i uzroke današnjeg, gotovo predapokaliptičnog stanja u svijetu. (...)   Knjigu možemo promatrati i kao osobni, intimni proces Glorije Lujanović, kao neku vrstu beskompromisnog i samonametnutog iskupljenja prema onima koji su propatili (i još uvijek pate) više od same autorice i njezine obitelji. A za to morate biti beskrajno empatični i sposobni se uživjeti u patnje drugih, što je danas iznimno rijetka pojava.“

Manifestacija brige za srce zemlje

“Tekst ‘Srce zemlje‘ individualno je putovanje, koliko i kolektivno. Nije riječ samo o zemlji, nego o svakom tijelu koje je drhtalo od nezaliječene traume. Autorica je terapeutskim, nježnim, prijateljskim i suptilnim rečenicama pokazala što je svjedočanstvo – briga za ono bitno, za ono što nas se svih tiče, u isto vrijeme ne namećući nikakav sud i zaključak, nikakvu službenu verziju istine – naprosto je pustila sve one zaboravljene glasove da kroz nju i s njom govore. (...) Tekst i poezija Glorije Lujanović manifestacija su brige za ono bitno, za ono što je se kao ljudskoga bića tiče, što bi se trebalo ticati svakog čovjeka. Simboličan je i naslov ‘Srce zemlje‘ jer može značiti brigu za srce zemlje, brigu koju je kao ljudsko biće pustila u svijet“, napisala je u pogovoru Anita Milićević.

Knjiga će uskoro biti dostupna u knjižarama u Bosni i Hercegovini, a planirana je i promocija u Mostaru početkom ožujka.

Gloria Lujanović rođena je 1993. godine u Novom Travniku. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Mostaru. Radi kao novinarka za nekoliko medija. Živi u Zagrebu od 2019. godine. U Nakladi OceanMore 2023. godine objavljena je njezina poema „Otac“. Kroz više projekata bila je suradnica HNK Mostar, između ostalih, i na predstavi „Kroz proces 10-6-93“ redateljice Marine Petković Liker. Ova nagrađivana predstava, koja tematizira ubojstvo osmero djece u Vitezu 10. lipnja 1993. godine, svojom suvremenom kazališnom estetikom na empatičan, suptilan i univerzalan način progovara o traumama koje je proizveo ovaj nekažnjeni zločin. Gloria Lujanović suradnica je i na istoimenom dugometražnom dokumentarnom filmu Marine Petković Liker koji se snima u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i Umjetničke organizacije Četveroruka iz Zagreba.  

Dnevnik.ba

 

18. lipanj 2024 21:54