Godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice obilježena je na tvrđavi Hercega Stjepana Kosače u Blagaju, uz polaganje cvijeća, paljenje svijeća i uz kulturno-umjetnički sadržaj te iznošenje pojedinih podataka o njenom životu i djelu.
Tom prilikom je između ostalog kazano kako je ideja bila da se zaštiti važnost i uloga kraljice Katarine u BiH i za Hrvate u BiH, ali i da se zaštiti sama tvrđava, koja je jednim djelom prepuštena zaboravu.
Istaknuto je kako je to prvi put da je održan komemorativni skup za Katarinu Kosaču u njezinom rodnom mjestu, te da je cilj, da taj događaj postane tradicija.
Na ovaj događaj oštro je reagirala bošnjačka Koordinacija NVO Blagaj te priopćenjem za javnost koje potpisuju Sead Salčin, Arif Fazlić i Avdo Idriz poručila da se radi o "provokaciji građana" Mostara i da takve skupove stanovnici Blagaja nikada neće prihvati.
"Planirani sadržaj manifestacije s jednonacionalnom ikonografijom, izmišljenim obilježjima Mostara i obilježjima paratvorevina Herceg Bosne na lokalitetu Starog grada Blagaja je bio politički skup s folklornim sadržajima i iskrivljenim povijesnim činjenicama, koji je imao za cilj provokaciju građana Grada Mostara", ističu iz ove bošnjačke Koordinacije NVO Blagaj.
Kažu da je herceg Stjepan Kosača bio veliki bosanski feudalac i mudar upravitelj koji je u svoje vrijeme spajao istočne i zapadne kulture. Ističu da je njegov sin Ahmet paša Hercegović bio veliki osmanski vezir, a kćerka Katarina Kosača-Kotromanić supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, na koju su građani Blagaja posebno ponosni.
"Iz naprijed navedenih razloga, kao i neprihvaćanja istinitih i povijesnih činjenica iz prošlosti i presuda Međunarodnog suda u Hagu po pitanju Herceg Bosne, sadržaji koji imaju nisu dobrodošli na Starom gradu Blagaju", navode iz bošnjačke Koordinacije NVO Blagaj.
Poručuju da stanovništvo Blagaja nikad neće prihvatiti održavanje ovakvih skupova, "jer je poruka koju oni šalju u Blagaju neprihvatljiva".
"Blagaj je od svog postanka svjetski poznata turistička destinacija i svaki dolazak u tom pogledu je prihvaćen i moguć, ali bez izmišljenog grba Mostara s križom iz 1452.god i obilježja paratvorevina Herceg Bosne", poruka je Koordinacije NVO Blagaj.
Dnevnik.ba