Article_Top_970x250

Novalić: Nastavljamo raditi na oporavku i stabilizaciji gospodarstva

premijer federacije bih

Novalić: Nastavljamo raditi na oporavku i stabilizaciji gospodarstva

sij 17, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: FENA

Želim se zahvaliti svim zastupnicima i delegatima u Federalnom parlamentu koji su podržali ovaj proračun. Godina koja je iza nas, bila je izrazito teška i nepredvidiva. U ovim okolnostima usvajanje proračuna bilo je prijeko potrebno da bi mogli nastaviti raditi na stabilizaciji i oporavku gospodarstva. I to je jedan od prioriteta u ovoj godini, rekao je u intervjuu za Fenu premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

U svom izlaganju o proračunu na Parlamentu ste najavili određene mjere koje će Vlada Federacije BiH poduzimati u borbi protiv pandemije. Koje rezultate od tih mjera očekujete?

– Direktna fiskalna “injekcija” prema određenim sektorima gospodarstva, te jačanje potencijala i stimuliranje kreditiranja putem Garantnog fonda, uz već postojeće programe i mjere resornih ministarstava, vjerujemo da će dati značajan poticaj ekonomskoj stabilizaciji i stvaranju pretpostavki za ubrzan oporavak. Zato smo planirali u ovogodišnjem proračunu 150 milijuna KM u Fond za stabilizaciju gospodarstva. Također, tu je i 50 milijuna KM za program zapošljavanja, kako bi se u što kraćem roku nadoknadio broj izgubljenih radnih mjesta uslijed nastale pandemije te vratio na nivo zaposlenosti prije pandemije. Naravno, i u ovoj godini nastavljamo financijsku pomoć nižim nivoima vlasti od 230 milijuna KM. Dio ovih sredstava će se koristi za podršku proračunu, a u zavisnosti od specifičnosti gospodarstva datih županija, ostatak će se usmjeri za pomoć gospodarstvu s posebnim fokusom na obrte, odnosno mikro i mala poduzeća. Za jačanje Garantnog fonda u Razvojnoj banci FBiH, planirali smo dodatnih 25 milijuna KM. Stimulirat ćemo kreditiranje uz pomoć ovog fonda, te planiramo regresirati kamatu za sve korisnike Garantnog fonda. I zato smo u okviru tri ministarstva planirali 15 milijuna KM za regresiranje troškova kamata i garancija. Očekujemo da će mjere biti popraćene ubrzanom aktivacijom javnih investicija, za što su financijska sredstva predviđena ili proračunom ili su putem kreditora zatvorene financijske konstrukcije. Prvenstveno mislim na putnu, energetsku, aerodromsku i željezničku infrastrukturu. Budžet Federacije BiH za ovu godinu, potvrđuje i realno sadrži sve potrebne elemente, neophodne ne samo za stabilizaciju stanja, nego i za stvaranje pretpostavki za ubrzani oporavak.

Da li ova izdvajanja za sanaciju posljedica pandemije, znače zapravo umanjenje na drugim pozicijama u okviru proračuna?

– Reforme koje je Vlada FBiH provela prije pandemije omogućile su nam stabilnost. To je i bio glavni razlog da smo relativno dobro podnijeli ovu veliku krizu u Federaciji. U godini pandemije svoje obaveze redovno smo izmirivali prema svim korisnicima proračuna i građanima. To potvrđuje i kontinuitet isplate mirovina, naknada za boračku populaciju i civilnih invalidnina. Pa čak u godini pandemije, svjedočimo rastu mirovina i povećanju boračkih naknada. Rezultati koje je ova Vlada postigla prije pandemije, omogućili su nam da i ovu godinu možemo realno planirati. Naši redovni transferi, kao što je isplata penzija, transfer za poljoprivredu, raseljena lica i povratnike, Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, transfer za boračku populaciju te ratne i neratne invalide kao i druga davanja, naglašavam, ostali su na nivou 2020. godine, i sredstva za servisiranje ovih pozicija su neupitna. Napominjem da su sredstva za poljoprivredu uvećana i iznose 87 milijuna KM. Vlada FBiH je planirala i 10 milijuna KM u svrhu uvezivanja staža uposlenih u okviru privatnih i javnih poduzeća

Što je s investicijama i infrastrukturnim ulaganjima, da li je pandemija utjecala na redukciju ili odgađanje infrastrukturnih ulaganja?

– Naprotiv, mi smo se opredijelili za intenziviranje investicija u narednom periodu. Planirali smo 115 milijuna KM za nastavak izgradnje započetih dionica autoceste na koridoru Vc, kao i brzih cesta. Sredstva od putničkih taksi  usmjerit ćemo kao pomoć aerodromima u ukupnom iznosu od 9,5 milijuna KM i to za aerodrome Sarajevo, Mostar i Tuzla. Također, osigurana su sredstva u iznosu od 25 milijuna KM za nastavak izgradnje Aerodroma u Bihaću. Napominjem da smo u završnoj fazi otpočinjanja intenzivnog izvođenja projekta Blok 7 u Tuzli. Promijenili smo pristup gradnje autoceste koridor Vc. Sada promatramo samo dvije dionice: Sjever u dužini od 43 km u vrijednosti od 400 milijuna eura, i Jug od Ivana do Mostara dužine 67 km u vrijednosti od milijardu i 67 milijuna eura. Završetak kompletnog koridora Vc u FBiH je planiran do kraja 2026. godine. Nedavno je potpisan i kreditni aranžman u iznosu od 340 milijuna KM za izgradnju 35 km autoceste od Poprikuša do Medakova, što uz ranije osiguranih 60 milijuna eura od Medakova do Doboja omogućava kompletnu izgradnju koridora sjeverno od Sarajeva. U završnoj smo fazi pregovora s međunarodnim financijskim institucijama za konačno zatvaranje zadnjih 150 milijuna eura na koridoru Vc južno od Sarajeva. Napominjem da je na ovoj dionici i najkompleksniji objekt cestovne infrastrukture u jugoistočnoj Europi, a to je tunel Prenj. Ovi zaista ogromni projekti, koji bi trebali biti potpisani do kraja godine, u vrijednosti od 2,9 milijardni KM, imat će dominantan utjecaj na rast BDP-a u 2022. godini, vjerujem u postpandemijskoj godini. Također, u punoj smo realizaciji projekta „Modernizacije magistralnih cesta u FBiH“ u iznosu od 340 milijuna KM i svjedoci ste da su svi mostovi, ključni tuneli, zaobilaznice gradova i novih 550 km asfalta u punoj fazi implementacije. To sve govori da pandemija nije zaustavila investicije i infrastrukturna ulaganja u Federaciji.

U javnosti se dosta polemiziralo oko toga da Vlada FBiH nije spremno odgovorila na krizu, odnosno da poduzete mjere nisu dale adekvatan odgovor, pa čak i da najavljena sredstva od 500 milijuna KM nisu utrošena. Što je s tim sredstvima?

– Naravno da to nije točno. Dozvolite da pojasnim. U prošloj godini provedena su dva seta mjera, za što je izdvojeno 510 milijuna KM, od čega je 180 milijuna KM direktna proračunska pomoć gospodarstvu u premašivanju negativnih efekata pandemije. Prvi set mjera se ogledao u tzv.pasivnim mjerama koje su imale za cilj amortizaciju prvog udara na ekonomiju. Ove mjere su najvećim dijelom bile definirane Zakonom o ublažavanju negativnih ekonomskih efekata, a sastojale su se od direktnih subvencija, odnosno doprinosa na minimalnu plaću u iznosu od oko 245 KM. Time  je obuhvaćeno više od 390 tisuća radnika, i za što je izdvojeno više od 90 milijuna KM. Osim toga, Zakonom je bilo predviđeno obustavljanje plaćanja akontacije poreza na dobit i dohodak, prekid obračuna zateznih kamata za zakašnjela plaćanja u dužničko-vjerovničkim odnosima, prekid prinudne naplate i uspostavljanje Fonda za stabilizaciju gospodarstva. Formiran je Garantni fond Federacije BiH pri Razvojnoj banci Federacije BiH za čije funkcioniranje je osigurano 100 milijuna KM, što fondu omogućava kreditni potencijal od pola milijarde KM. Radi se o instrumentu dugoročne podrške gospodarskim aktivnostima, odnosno poticaju oporavka gospodarstva kroz dvije faze. Pored toga, nižim nivoima vlasti, na bazi granta, transferirano je 230 milijuna KM, i to 200 milijuna KM županijama i 30 milijuna gradovima i općinama, a kao pomoć pri ublažavanju zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije. Putem Uredbe o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima gospodarstva FBiH Vlada je osigurala 90 milijuna KM. Riječ je o četiri sektora koja su obuhvatila izvozno orijentirana poduzeća industrije, turističko-ugostiteljski sektor, javne prijevoznike i poljoprivredni sektor. Glavni ciljevi ove uredbe su bili podrška likvidnosti najugroženijim sektorima, očuvanje radnih mjesta, te osiguranje hitno potrebne podrške i održavanje konkurentnosti u izvozno orijentiranim sektorima. Stoga je sasvim jasno kako je Vlada Federacije djelovala te koliko sredstva izdvojila po utvrđenim mjerama. Vjerujemo da su poduzete mjere Vlade FBiH usmjerene na pomoć privredi prvo uspjele zaustaviti otpuštanja,  a potom i zadržati tisuće radnih mjesta.

Aktualno je pitanje i cjepiva. Kada ćemo u Federaciji konačno dobiti cjepiva i može li naš zdravstveni sustav odgovoriti na sve izazove pandemije?

– Vlada Federacija BiH je na vrijeme izmirila svoje obaveze i očekujemo prve doze cjepiva. Za nabavku cjepiva putem COVAX mehanizma iz proračuna FBiH u 2020. godini osigurano je skoro 13,7 milijuna KM. U proračunu za ovu godinu, imamo dodatnih 12 milijuna KM, koji također mogu biti korišteni za nabavku dodatnih količina cjepiva. Ako se ukaže potreba za dodatnim financijskim sredstvima i to će biti osigurano.  Vlada FBiH je, zajedno s Federalnim ministarstvom zdravstva i Federalnim ministarstvom financija, pravovremeno poduzela potrebne aktivnosti s ciljem osiguranja nabavke potrebnih cjepiva  za građane Federacije BiH. Cjepiva se na osnovu zaključenih međudržavnih Ugovora nabavljaju kroz COVAX mehanizam, kao i kroz EU mehanizam. Također, za zdravstvene ustanove u FBiH kao pomoći u borbi protiv pandemije, u proračunu smo ove godine planirali duplo više sredstava, 60 milijuna KM.

Za kraj razgovora, koje su vaše prognoze, ima li ekonomskog oporavka od pandemije i kada ga zapravo možemo očekivati?

– Jačina recesije u BiH zavisit će, u prvom redu, od trajanja pandemije u Europi, kao glavnom trgovinskom partneru zemlje. Novonastala situacija predstavlja globalni problem i više nego ikada, neophodni su koordinacija, suradnja i brza reakcija svih aktera ekonomske aktivnosti. Odgovorno tvrdim da se FBiH „uhvatila u koštac“ s ovom krizom, pokušavajući, uz pomoć dostupnih instrumenata i mehanizama, stabilizirati ekonomiju i stvoriti pretpostavke za ubrzan oporavak. To je naša i obaveza, stoga sve činimo da osiguramo socijalnu i ekonomsku stabilnost. Predstoji nam dosta posla i posvećeni smo predanom radu da stabiliziramo stanje i odgovorimo na zahtjeve koji se stavljaju pred nas.

Dnevnik.ba