Birači će se na 284 birališta do 18 sati po lokalnom vremenu izjašnjavati žele li da Nova Kaledonija proglasi potpunu nezavisnost od Francuske, koja vlada tim malenim arhipelagom u Tihom Oceanu od 19. stoljeća.
Otok koje se nalazi gotovo tri sata leta istočno od Australije, osiguralo je veću autonomiju za vrijeme jačanja poziva za nezavisnost domorodačkog naroda Kanak 1980-ih.
Drugi referendum
Ovaj referendum, na kojem pravo glasa ima gotovo 174.000 birača, bit će drugi referendum o političkom statusu Nove Kaledonije.
Prvi je održan 1987., ali ga je autohtono stanovništvo bojkotiralo, što je za posljedicu imalo to da su se referendumu odazvali samo oni koji su bili za ostanak u Francuskoj, pa je i rezultat bio takav - 98 posto protiv nezavisnosti.
Gotovo 27 posto od ukupno 279.000 stanovnika Nove Kaledonije su Europljani, ponajviše francuskog porijekla, a 39 posto domoroci. Ostali su migranti s drugih pacifičkih otoka i iz šire azijsko-pacifičke regije.
I dalje postoje podjele između snaga lojalnih Francuskoj koje žele zadržati status quo i pokreta za nezavisnost koji se jednako odlučno zauzima za puno samoodređenje.
Dnevnik.ba