Article_Top_970x250

Noćas pomičemo kazaljke za jedan sat unatrag

zimsko računanje vremena

Noćas pomičemo kazaljke za jedan sat unatrag

lis 27, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija

Zimsko računanje vremena trebalo bi trajati do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine, no EU je donijela odluku o ukidanju pomicanja sata.

U nedjelju u 3 sata ujutro završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena pomicanjem za jedan sat unatrag. Ljetno računanje vremena završava tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata ujutro računa kao 2 sata. Zimsko računanje vremena trajat će do posljednjeg vikenda u ožujku iduće godine, piše net.hr.

Dosta se posljednjih mjeseci govorilo o pomicanju sata i ukidanju te prakse, a mi vam donosimo sedam najvažnijih stvari koje morate znati o tome.

Zašto EU ukida pomicanje sata?

Europska komisija 12. rujna 2018. donijela je odluku o ukidanju polugodišnjeg ukidanja pomicanja sata za cijelu Europsku uniju u 2019., a svim zemljama članicama, pa tako i Hrvatskoj, prepušteno je da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena. Kao najčešći razlog za pomicanje sata navodila se želja za većom efikasnošću radne populacije, no pokazalo se da promjena izaziva i brojne probleme.

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki. “Moramo poštivati želje ljudi”, kazao je Juncker.

Kada ćemo posljednji put pomicati sat?

Posljednje obavezno pomicanje sata na ljetno bit će 31. ožujka 2019. godine. Zemlje članice koje će izabrati zimsko računanje vremena još će jednom, zadnje nedjelje u listopadu 2019., pomicati kazaljke.

Kojoj opciji je Hrvatska sklonija?

Hrvatska će vrlo vjerojatno izabrati ljetno računanje vremena. Ministarstvo turizma koje se već se tako i izjasnilo budući da je turizam još uvijek najuspješnija grana gospodarstva. “Pretpostavljam da će to biti presudan kriterij, kao i činjenica za što će se odlučiti naši gospodarski najznačajniji partneri u EU-u”, rekao je hrvatski eurozastupnik Davor Škrlec.

Tko će na koncu donijeti odluku?

Hrvatska Vlada će sigurno odluku donijeti u internoj koordinaciji s ministarstvima te u koordinaciji unutar EU-a. Za pitanje odabira zimskog ili ljetnog računanja vremena nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

A što kažu Hrvati?

Čini se da i hrvatski građani ljetno računanje vremena vide kao bolju opciju. U anketi portala net.hr je 61 posto izabralo je ljetno računanje vremena. Jasno, radi se o internetskoj anketi koja nije u potpunosti relevantna, no više od 10.700 glasova nije zanemariv uzorak.

Članice žele odgodu odluke?

Prije nekoliko dana u medijima se pojavila vijest kako države članice Europske unije ne žure s ukidanjem prakse pomicanja satova s ljetnog na zimsko računanje vremena. Smatraju da je pruženo premalo vremena za odluku. Države članice EU-a traže više vremena kako bi provele analizu prednosti i mana sezonskog pomicanja kazaljki, tj. kako će ta odluka utjecati na gospodarske sektore te kako bi provele usuglašavanje među različitim resorima.

Što pomicanje sata znači za naše zdravlje?

Usklađivanje naše biologije s okolišnim i socijalnim zahtjevima vrlo je kompleksno. Svaka dodatna intervencija, kao što je, na primjer, smjenski rad, putovanje kroz vremenske zone ili sezonska promjena računanja vremena, neupitno utječe na ljudski organizam.

“Načelno se smatra da se vraćanje sata unatrag bolje podnosi, nego pomicanje unaprijed, što je i slučaj s putovanjem u smjeru istok-zapad pa ljudi lakše prebrode tako izazvani ‘jet-lag'”, objasnila je u razgovoru za Net.hr dr. Barbara Barun, ugledna neurologinja sa zagrebačkog Rebra, koja se posebno bavi problemima spavanja.

“Učestalost kardiovaskularnih događaja, kao što je infarkt srca, može biti češća, ponedjeljkom, nakon proljetnog mijenjanja vremena kod određenog dijela populacije pa tu posljedice i nisu više beznačajne. S druge strane, ne treba taj problem preuveličavati jer je poznato da je biološki sat čovjeka fleksibilan”, poručuje dr. Barun.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250