Njemačko građevinarstvo je u krizi

Hamburška Elbphilharmonie, umjesto za tri, građena je devet godina. Troškovi ovih velikih javnih projekata u Njemačkoj ponekad su i deset puta veći od planiranih, narušavajući sliku o njemačkoj efikasnosti, piše DW.

Epski promašaj u Kölnu

Odličan primjer je operna kuća u Kölnu. Izgrađena 1950-ih kao simbol moderne demokracije, do 2012. godine zgrada je vapila za obnovom. Plan je zvučao jednostavno: tri godine radova i ponovno otvaranje 2015. No, zgrada koja obuhvaća operu, kazalište i dječju operu i danas je gradilište.

Operna pjevačica Emily Hindrichs sjeća se optimizma kada se 2015. pridružila ansamblu. "Tada sam mislila: dobro, to će brzo riješiti. Bila sam optimistična." Više od deset godina kasnije, još uvijek nije stupila na tu pozornicu. Predstave se održavaju u zamjenskim prostorima, a frustracija je golema.

Prvotno predviđeni troškovi obnove od 250 milijuna eura narasli su na 850 milijuna. Kada se tome dodaju kamate i troškovi privremenog smještaja, ukupan račun penje se na 1,5 milijardi eura. "Kao da neprestano bacamo novac", kaže Hindrichs.

Glumac Andreas Grötzinger prošao je čitav spektar emocija tijekom desetljeća gradnje: "Nada, očaj, bijes – i sve više cinizma. Stalno su najavljivali nove datume, koji se nikada nisu ostvarili." Najviše ga je, kaže, mučilo što nitko nikada nije objasnio zašto je projekt propao. "Nitko ne zna. Nitko ne može reći što je točno pošlo po zlu. Sve je to jedna velika, zbunjujuća i komplicirana mreža uzroka."

Zašto Njemačka kasni?

Jürgen Marc Volm, koji je vođenje projekta preuzeo 2024., kada je već kasnio devet godina, ukazuje na ogromnu složenost: 64.000 četvornih metara površine, 2000 prostorija, 58 tvrtki sa 72 različita obrta te 22 projektantska ureda. "Mnogo toga moralo se raditi ponovno jer dozvole nisu bile pravilno izdane, a pojavili su se i propusti u projektiranju i izgradnji", objašnjava Volm.

Problem je i kruti sustav javne nabave koji često daje prednost najjeftinijem ponuđaču. Kada izvođači bankrotiraju, radovi staju, raspisuju se novi natječaji i kašnjenja se gomilaju. "Tvrtke su odlazile u stečaj. Morali smo angažirati nove, a one su se morale uključiti u projekt koji je već bio u tijeku, pa se sve stalno mijenjalo." Ipak, najveći problem u Kölnu bio je "slom komunikacije", kaže Volm i dodaje: "Jako smo dobri u rješavanju tehničkih problema, ali ne i u komunikaciji."

Takva kašnjenja i eksplozija troškova događaju se diljem zemlje. "Njemačka ima ogroman problem", kaže Reiner Holznagel, predsjednik Saveza poreznih obveznika. "Veliki projekti više se ne grade brzo, učinkovito i u skladu s potrebama. Ona stara pozitivna slika o Njemačkoj više ne vrijedi." Holznagel upire prstom u bezbrojne propise, od ekoloških do sigurnosnih, koji sve usporavaju. "Gradnja u Njemačkoj je ekstremno skupa. Ne zbog materijala ili plaća, već zato što imamo toliko propisa. Oni nas koštaju puno vremena, novca i truda."

Pariška lekcija

U središtu Pariza stoji katedrala Notre Dame, čija obnova može poslužiti kao model za prevladavanje njemačkih problema. Nakon katastrofalnog požara 2019., francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će crkva biti obnovljena za pet godina. Tako je i bilo, na vrijeme i unutar predviđenog proračuna.

Projekt je vojničkom strogošću vodio umirovljeni general Jean-Louis Georgelin. Philippe Jost, koji je preuzeo vođenje nakon Georgelinove smrti, kaže da je zajednički cilj stvorio "duh Notre Damea". "Radimo kao jedna velika obitelj", poručio je šefovima svih uključenih tvrtki, dodavši da je tu da im pomogne. "Novac utrošen u rješavanje problema je dobro potrošen novac. To je kao gašenje požara prije nego što se proširi", ističe Jost.

Umjesto prebacivanja krivnje, Francuzi su prioritet dali povjerenju i komunikaciji. Upravljački tim nikada nije imao više od 35 ljudi. Više od godinu dana birali su prave izvođače. "Morali smo izabrati najbolje", kaže Jost. "A najbolji nisu uvijek najjeftiniji." Rezultat je obnova vrijedna 700 milijuna eura, završena u obećanih pet godina.

Vrijeme za promjene

Krajnje je vrijeme da Njemačka uči iz najboljih primjera, ističe Holznagel. "Kada pogledam stanje nekih mostova ili cesta, da i ne govorim o vlakovima, Njemačka ima ogroman problem i razumljivo je zašto su ljudi toliko nezadovoljni."

Pjevačicu Emily Hindrichs iznenađuje nedostatak fleksibilnosti. "Uvijek taj tvrdoglavi, kruti stav: 'Imamo plan, mora tako!'. Plana B nema." Glumac Andreas Grötzinger dodaje da su desetljeća neadekvatnog održavanja opere i kazališta u Kölnu samo pogoršala situaciju. "Njemačka je toliko malo ulagala u infrastrukturu da, kada dođe do problema, oni postanu ogromni."

Dobra vijest je da bi se kölnska opera trebala otvoriti ove jeseni. Za Emily će to biti emotivan trenutak. "Ako budem pjevala tamo, to će biti kao povratak kući. Na to čekam godinama."

Dnevnik.ba