Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost‘.
‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete‘, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.
Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.
Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.
Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.
‘Za nas Nijemce to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost‘, kazao je Steinmeier.
Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.
Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.
Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.
Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.
Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.
Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.
Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji‘ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces.
Dnevnik.ba