-BiH leži često u sjeni europske pozornosti. To vrijedi i za najmoćnijeg muškarca u zemlji (žena nije bilo nikada na toj poziciji) tzv. visoki predstavnik međunarodne zajednice. Ta pozicija omogućuje, bar teoretski, odriješiti dužnosti izabrane predstavnike, nametati zakone ili ih proglasiti nevažećima. Odluke visokog predstavnika ne mogu se osporiti od strane domaćih sudova. Međutim u rijetkim slučajevima kada budu nametnuti i nemaju više učinka jer visokog predstavnika se ne shvaća ozbiljno. On se više ne može osloniti na sveobuhvatnu vojnu prisutnost, piše Martens, prenosi Fenix-magazin.de.
-Od 2021. osmi visoki predstavnik u Sarajevu je bivši njemački ministar poljoprivrede Christian Schmidt (CSU). Svoju karijeru je ondje u miru mogao završiti, posebno zbog peteroznamenkaste mjesečne neto plaće. Međutim, Schmidt ne vidi svoju dužnost kao sinekuru. On želi tu balkansku državu promijeniti, po potrebi i nametanjem. U vezi s time su ga se u kolovozu kratko prisjetili i u Njemačkoj. Snimka ispada bijesa na jednoj konferenciji za medije proširila se široko na društvenim medijima, piše Martens ističući kako je Schmidtov ispad njega samoga stajao „agresivnih, i dijelom osobnih napada prema njemu“.
-Odbijanje njegovih reformskih planova bilo je snažno. Prema Schmidtu su iskazane sumnje kako pogoduje hrvatskom narodu u BiH, piše Martens navodeći kako u toj zemlji postoje „tri konstitutivna naroda“: (formalno muslimanski) Bošnjaci predstavljaju najveću skupinu, te već nekoliko godina i apsolutnu većinu. Srbi stoje na drugom mjestu, Hrvati s oko 15 posto na trećem.
-Dotada su mnogi Bošnjaci u svakom pojedinom visokom predstavniku vidjeli svoga saveznika, od kojeg su očekivali da iskoristi svoje moći i Bosnu centralizira po željama bošnjačke većine. Iza fasade da se samo želi „građanska BiH“ u kojoj svaki glas jednako vrijedi, nerijetko stajala je bošnjačka želja da brojčanu premoć svoga naroda iskoristi u drukčije koncipiranoj BiH, navodi Martens dodajući kako „po želji ponekih bošnjačkih jastrebova nametanja visokih predstavnika nikada nisu mogla biti dovoljno oštra“.
Pišući nadalje o 30 godina „funkcionalne demokracije u BiH“, novinar FAZ-a navodi kako se Schmidt, „koji ne umanjuje radikalnu retoriku hrvatskih i srpskih nacionalista“, želi kroz svoja nametanja spriječiti da Bošnjaci svoju brojčanu nadmoć zloupotrebljavaju kako bi kroz institucionalne etničke mehanizme zaštite majorizirali Hrvate.
-To se trenutačno događa na način da se Bošnjaci izjašnjavaju kao Hrvati i kao kandidati budu birani na položaje, koji su po ustavu namijenjeni Hrvatima. „Ako Mehmet Mehmetović se izjašnjava kao Hrvat i kao takav bude izabran u parlament, može se već po imenu prepoznati da se zapravo radi o Bošnjaku“, kaže jedan strani diplomat u Sarajevu. Schmidt istu misao diplomatičnije kaže i za FAZ: „Meni je jednom netko iz bošnjačkog stranačkog miljea rekao kako naravno netko nije pravi predstavnik Hrvata, ako se netko s prepoznatljivim bošnjačkim podrijetlom izjašnjava kao Hrvat.“
Martens nadalje piše kako unatoč otporu, Schmidt ustrajava u tome da se drži svojih reformskih planova. No, na scenu se želi vratiti tek nakon izbora 2. listopada. „Za veće zahvate već smo bili preblizu izbora.“ Treba imati na umu da određena pitanja mogu vrlo lako dominirati izbornom kampanjom i istisnuti važna pitanja“, obrazlaže Schmidt svoju suzdržanost. Hoće li, dakle, intervenirati nakon izbora ako se stranke ne dogovore oko reformi koje smatra važnima? “Blokade još uvijek nisu riješenje”, kaže Schmidt, najavljujući: “U svakom slučaju, kada budem donosio odluke, donosit ću ih tako da budu u skladu s procedurom i kako bi izdržale na sudovima. „Inače to ne bih ni pokrenuo“, prenosi novinar Martens izjavu Christiana Schmidtovu u FAZ-ovom prilogu o nedjeljnim izborima u BiH.
Dnevnik.ba