Njemačka svim 18-godišnjacima šalje anketu o spremnosti za rat

Njemačke mladiće koji navrše 18 godina uskoro će dočekati vojna anketa o njihovoj spremnosti za obranu zemlje, što je dio nove sheme vojne službe koja stupa na snagu. Već od četvrtka, svi punoljetni njemački muškarci bit će zakonski obvezni ispuniti upitnik koji im šalju oružane snage, poznatije kao Bundeswehr, a one koji to odbiju čeka kazna i do 1000 eura, piše The Telegraph.

Što je u anketi?

Anketa je dio značajno ublažene verzije prvotnog prijedloga o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka. Ukoliko mladići ignoriraju obrazac s 14 pitanja ili opetovano odbiju zahtjeve vojske da ga ispune, mogu biti novčano kažnjeni. Važno je napomenuti da ispunjavanje obrasca ne obvezuje na služenje vojnog roka.

Pitanja su usmjerena na fizičku spremnost, volju za pridruživanjem vojsci te odabir željenog roda oružanih snaga. Mladiće se, između ostalog, traži da ocijene svoj interes za vojnu službu na ljestvici od 1 do 10, navedu kada bi se mogli pridružiti, koliko dugo žele služiti te imaju li kakve zdravstvene poteškoće.

Ispitanici moraju sami procijeniti svoju fizičku spremnost, s opcijama od "vrlo dobra" do "niska". U odjeljku o karijeri ponuđeni su rodovi poput kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva, ali i dodatne opcije poput kibernetičke sigurnosti i logističke podrške.

Traže se i osnovni osobni podaci poput težine, visine, kvalifikacija i poznavanja stranih jezika. Ministarstvo obrane očekuje da će od siječnja 2026. mjesečno slati oko 54.000 anketa. Žene starije od 18 godina također mogu dobrovoljno ispuniti anketu ako su zainteresirane za vojnu službu.

Liječnički pregledi

Od srpnja 2027. godine, 18-godišnji muškarci bit će zakonski obvezni pristupiti i vojnom liječničkom pregledu radi procjene sposobnosti za službu. Prema njemačkom ministarstvu obrane, vojska će imati ovlasti pozvati policiju ako se mladići uporno ne odazivaju na pregled.

Vlada je novu shemu odobrila krajem 2024. godine kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i rastuću zabrinutost da bi rat između Zapada i Rusije mogao izbiti u sljedeće tri godine. Njemačka je ujedno i ključna meta ruske kampanje hibridnog ratovanja, koja uključuje desetke sabotaža i kibernetičkih napada kao osvetu za zapadnu vojnu potporu Ukrajini.

Politička pozadina

Osim vanjskih prijetnji, nova shema pokušava riješiti i gorući unutarnji problem Bundeswehra - ozbiljan nedostatak ljudstva, koji je posljedica desetljeća nedovoljnog ulaganja. Njemački kancelar Friedrich Merz prvotno je predložio potpuni povratak obveznog vojnog roka, no naišao je na otpor unutar vlastite koalicije.

Visoki članovi Socijaldemokratske stranke (SPD), koja ima tradiciju antimilitarizma, inzistirali su na tome da shema u doglednoj budućnosti ostane dobrovoljna. Ipak, vlada je upozorila da bi mogla vratiti puni obvezni vojni rok ako ovaj dobrovoljni model ne privuče dovoljno novaka. Bundeswehr trenutno broji oko 182.000 aktivnih pripadnika, a cilj je tu brojku podići na 260.000 do početka 2030-ih.

Europa se naoružava

Njemačka nije jedina europska zemlja koja jača svoje oružane snage suočena s rastućom ruskom agresijom. U Francuskoj je Emmanuel Macron pokrenuo novi, desetomjesečni dobrovoljni oblik nacionalne službe, za koji sudionici dobivaju 10.000 eura.

Poljska je u studenom 2025. pokrenula program vojne obuke s ciljem obučavanja 400.000 ljudi do 2026. godine, dok je Velika Britanija uvela program koji mlađima od 25 godina nudi uvid u vojni život, s prvim novačenjem početkom 2026.

Kancelar Merz je ovog tjedna također upozorio da se Njemačka i Europa moraju "potvrditi" na svjetskoj sceni kako bi se postigao mir. "Za nas Europljane to znači da moramo mnogo snažnije sami braniti i zastupati svoje interese", rekao je Merz u svom novogodišnjem obraćanju. "Ovo može biti odlučujuća godina za našu zemlju i za Europu."

Dnevnik.ba