Da dođe svatko tko može raditi! Tako se ukratko može opisati apel Kristijana Dira, šefa grupe Liberala u njemačkom parlamentu.
„Nakon faze gastarbajtera šezdesetih i sedamdesetih, tržište rada se zatvaralo“, rekao je Dir listu Velt. „Mora biti obratno. Danas deviza mora glasiti: svatko tko može živjeti od svojih ruku, mora odmah imati dozvolu za rad", prenosi dw.com.
Bio bi to uobičajeni istup jednog ekonomskog liberala, da nije dvije stvari: Liberali su sada na vlasti, zajedno sa Socijaldemokratima i Zelenima. Još važnije – izjavi Kristijana Dira prethodili su dramatični apeli iz niza branši koje jednostavno ne mogu naći dovoljno radne snage u Njemačkoj.
Traže se i konobari
Slike kaosa i gužvi na njemačkim aerodromima, i tisuće otkazanih letova na početku sezone ljetovanja, natjerale su Vladu da intervenira i obeća ekspresno izdavanje radnih dozvola. Jer, tijekom pandemije su aerodromi i avio-kompanije otpuštali ljude, a danas im nedostaje preko sedam tisuća zaposlenih.
Oči se upiru u Tursku i Zapadni Balkan, odakle bi se trebala regrutirati ispomoć na period od najviše tri mjeseca. „Pobrinut ćemo se za to da zaposleni budu dobro smješteni“, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nensi Fezer.
Još nije utihnuo vapaj iz avio-prometa, a javili su se ugostitelji, eksplicitno pozivajući vlasti da im olakša dovođenje ljudi sa Zapadnog Balkana.
Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uvjetom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.
Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, doneseno u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i Dalekog istoka masovno pridruživali potražitelji azila iz Srbije, Makedonije ili s Kosova.
Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalificirani radnici.
Ali, sada udruženje ugostitelja Dehoga traži više. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, tvrdi šef udruženja Gido Celik.
Slično kao i aerodromi, i ugostitelji u jednom periodu pandemije i lockdowna gotovo da nisu imali posla. A sada nemaju ljudstva. Celik kaže da oko 60 posto hotela i restorana traži konobare, kuhare, sobarice.
Zato traži da Vlada još produži „zapadnobalkansko pravilo“ koje ističe krajem 2023. godine, te da ubrza izdavanje viza i radnih dozvola. Celik kaže da plate u gastronomiji rastu dvocifrenim procentom – doduše ni inflacija posljednjih mjeseci nije daleko od toga.
Isušivanje Balkana
Notorna je već žeđ njemačkog tržišta rada za majstorima svih vrsta, vozačima, ili medicinskim osobljem koje masovno dolazi iz BiH, Srbije i susjednih zemalja. Za ove potonje, prema ranijem istraživanju DW, klinike i starački domovi plaćaju posrednicima i po 15.000 eura kako bi im doveli samo jednog njegovatelja.
Kako piše tjednik Zeit, manjak radne snage je takav da se ne može popuniti brzinskim akcijama poput dovođenja gastarbajtera na aerodrome kako bi spasili Nijemcima ljetovanja.
„U prvom kvartalu bilo je upražnjeno 1,74 milijuna radnih mjesta, a stopa nezaposlenosti je već ispod pet posto. Iluzorno je dakle da se rupa može popuniti samo povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta rada, iako su ti koraci ispravni“, piše Zeit.
„Manjak će biti još mnogo veći, i neće se ograničiti na pojedine branše. U uslužnim djelatnostima je samo najvidljiviji, jer je ovdje korona ostavila najveće posljedice“, dodaje se u tekstu.
Prema procjenama stručnjaka, manjak radnika bi mogao da prebaci tri milijuna do 2030. godine. Jer, takozvana generacija baby-bumera odlazi u mirovinu između 2025. i 2035. godine. Ne samo da neće raditi, nego će mnoge netko morati i njegovati – što samo znači još veći manjak.
Nedavno je ministar rada Hubertus Hajl najavio „moderni zakon o useljavanju“ za jesen. Sva je prilika da će dolazak u Njemačku biti dodatno olakšan.
S druge strane, pitanje je koliko je ljudi uopće ostalo u regiji, takvih da su spremni ići u Njemačku. Sve češće se čuje da je tržište rada isušeno, te da regiji prijeti demografska kataklizma.
Dnevnik.ba