Prvi dan samita završio je u petak oko ponoći, nakon 14 sati rada. Poslije niza sastanaka u manjim skupinama, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u petak navečer izišao je s malo modificiranim prijedlogom za odobravanje isplate sredstava za oporavak i kriterija za izračun koliko će koja zemlja dobiti iz fonda za oporavak.
Međutim, ni to nije nije bilo dovoljno, jer Nizozemska i dalje inzisitra na čvrstoj kontroli isplate sredstava za oporavak.
Čelnici EU-a pokušavaju postići dogovor o paketu koji uključuje Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi i plan za oporavak nazvan "EU sljedeće generacije" (NGEU) od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.
Najvećom zaprekom u dosadašnjim pregovorima pokazalo se pitanje upravljanja sredstvima iz fonda za oporavak i otpornost.
Nizozemski premijer Mark Rutte nastavio je inzistirati na pitanju upravljanja sredstvima iz fonda za oporavak. Nizozemska traži da odluke o odobravanju nacionalnih planova za oporavak i isplati sredstava za njihovu provedbu donose sve zemlje članice jednoglasno, što znači da svaka članica može uložiti veto na reformske planove druge zemlje.
Michel je predložio da se odluke o odobravanju nacionalnih planova donose kvalificiranom većinom, a odluke o isplati sredstava donosila bi Komisija uzimajući u obzir mišljenje država članica. Čak i neke zemlje iz skupine štedljivih smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim.
Pošto je Rutte odbio i ponešto modificiran prijedlog, Michel je u petak prekinuo samit i zakazao nastavak u subotu u 11 sati.
Nizozemska i ostale "štedljive" zemlje također traže da se predloženi iznos za bespovratnu pomoć od 500 milijardi eura smanji za barem 200 milijardi, prenosi Hina.
Dnevnik.ba