StoryEditor
Premijer Federacije BiH

Nikšić: "Dodik neće zaustaviti put BiH u NATO, a suradnja SDP-a s HDZ-om BiH iznenađujuće je pozitivna"

Piše desk  /  13.05.2023., 11:30h

Premijer Federacije BiH i lider SDP-a BiH Nermin Nikšić u intervjuu za Nacional između ostalog komentirao je secesionističke izjave Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Nova vlada Federacije BiH (FBiH), koju je parlament FBiH potvrdio 28. travnja, preuzela je dužnost proteklog tjedna, u srijedu, 3. svibnja. Njezin je predsjednik Nermin Nikšić, 63-godišnji predsjednik SDP-a BiH. Pravnik rođen u Konjicu, gradiću između Mostara i Sarajeva, na razmeđi Hercegovine i Bosne, Nikšić je u tamošnjoj općinskoj administraciji radio do 2000. Tri ratne godine, od 1992. do 1995., proveo je kao časnik Armije BiH. Od 2000. do 2018. bio je zastupnik SDP-a BiH u Parlamentu FBiH, a tada je na izborima osvojio zastupnički mandat u Parlamentu BiH. Dužnosnik je SDP-a BiH od ranih devedesetih, a 2007. izabran je za glavnog tajnika. Ovo mu je drugi mandat na položaju premijera FBiH; prvi je započeo 2011. Tri godine kasnije, 2014., izabran je za predsjednika BiH, potvrdivši taj položaj na unutarstranačkim izborima još dvaput. Unatoč osjetljivim političkim odnosima unutar nove parlamentarne većine i na razini BiH i na razini FBiH, Nikšić nije oklijevao za Nacional prokomentirati i najosjetljivija aktualna politička pitanja u susjednoj zemlji.

NACIONAL: Usprkos svim teškoćama, izborni ciklus u BiH uspješno je okončan. Nakon više od osam godina, na temelju izbornih rezultata formirana su državna i entitetska tijela vlasti. Kako biste opisali političku situaciju u zemlji danas, nakon što su ti poslovi ipak privedeni kraju?

Formiranjem Vlade FBiH došlo je do političke promjene i stabilizacije nakon četiri godine krize i nefunkcionalnosti vlade u tehničkom mandatu. Toj vladi su nedostajala tri ministra, a njeni ključni ljudi više su vremena posvećivali vlastitoj obrani na sudovima nego obrani interesa FBiH. Postizborno razdoblje obilježeno je nepovjerenjem i radikalizacijom političke scene. Dijeljenje ljudi na patriote i izdajice od onih kojima je očuvanje fotelja vrhunac patriotizma, doseglo je vrhunac nakon izbora. Prozivali su nas oni koji su izdali građane u jeku pandemije pa su ih zatim izdali i napustili u vrijeme inflacije, puneći javnim novcem vlastite crne fondove. Izdali su i u vrijeme migrantskog vala prepuštajući lokalne zajednice da se same nose s tim ekonomskim, političkim i populacijskim izazovom. Izdali su državu privatizacijom sigurnosnih i policijskih agencija, koje su, umjesto za zaštitu građana, koristili za uhođenje i razračunavanje s političkim neistomišljenicima i stvaranje atmosfere straha. O nekim drugim, ranijim izdajama žrtava genocida da i ne govorim. Tome je sada došao kraj. Najbolji dokaz izdaje je 500.000 raseljenih Bosanaca i Hercegovaca, koji su pobjegli od sistema koji ih je izdao i natjerao da se isele širom zapadne Europe, one Europe koju sada ti političari, koji bi za gram vlasti svoju zemlju poveli u izolaciju, nazivaju našim neprijateljima.

NACIONAL: Proteklih dana, međutim, izbile su ozbiljne nesuglasice među koalicijskim partnerima na razini države BiH, koje podsjećaju na to da partneri ne dijele stratešku viziju budućnosti. Ministar obrane Zukan Helez neuobičajeno je oštro reagirao na najavu Milorada Dodika da će izvesti policiju na entitetsku granicu. Helez je rekao da se EUFOR vraća u kasarne u Orašju i Bijeljini te da postoje operativni planovi za slučaj da policija stane na entitetsku granicu, kao i da bi to mogao biti “kraj RS-a”. Je li sve to točno? Je li Dodik uistinu spreman izvesti policiju na granicu entiteta i je li točno da su EUFOR i snage Federacije spremni na to reagirati oružjem?

Odnose s koalicijskim partnerima pokušavamo zasnivati na povjerenju i poštovanju. To je već dovelo do spuštanja tenzija i postupne stabilizacije političke situacije, posebno u FBiH. To je dugotrajan proces i svjesni smo da ima pitanja o kojima različito mislimo, ali tražimo kompromisna rješenja za dobro svih naših ljudi. Veliki posao je pred nama. Obećali smo novi narativ i odlučni smo to i ostvariti. Trudimo se gledati pozitivno na izazove i reforme koje su pred nama. Ne osvrćemo se previše na neosnovane kritike i neskriveno razočaranje stranaka koje su izgubile vlast. Dodikove izjave o secesiji uobičajena su strategija koju uspješno koristi da skrene pažnju sa stvarnih svakodnevnih problema građana. Ako iz arhive uzmete neke dnevne novine od prije deset godina, naći ćete gotovo identične naslove i Dodikove izjave. Međutim, njegove izjave ipak ne shvaćamo olako. Zapaljive izjave destabiliziraju političke prilike, a naročito radikalizacija i intenziviranje takve retorike kojoj svjedočimo u zadnje vrijeme. Često se iza takvih nastupa kriju neki drugi motivi i politički interesi koji se pokušavaju ostvariti. Što se nas tiče, spremni smo razgovarati i pomoći da se realiziraju svi projekti i u RS od kojih će imati koristi ljudi koji ondje žive. Svi živimo u jednoj državi i razvijati se trebamo zajedno i ravnomjerno kako bismo ispunili uvjete za pristupanje EU-u. Sjest ćemo za stol i razgovarati. S Dodikom već imam iskustva iz svog prvog mandata kada smo korektno surađivali, a i tada je bilo vrlo zahtjevno razdoblje velikih problema, posebno s velikim poplavama i snjegovima. Nismo se ni tada slagali oko brojnih stvari, ali smo se držali principa da realiziramo ono oko čega se možemo dogovoriti i to je funkcioniralo. I danas je slična situacija. Kada razgovaramo u neobaveznoj atmosferi, vrlo brzo se dogovorimo, ali kada se upale kamere, on, da se izrazim sportskim žargonom, ide „u kost“. Svojim izjavama nepotrebno usložnjava političke prilike, ali također jako dobro zna da nećemo ostati nijemi na provokacije i pokušaje urušavanja političkog poretka. To ne treba nikome i nadam se da ćemo ući u fazu racionalnog i razumnog komuniciranja, zasnovanog na iznalaženju rješenja za stvarne životne probleme građana u cijeloj zemlji, a ne na populističkim bajkama o secesiji, nacionalističkom junačenju i mjerenju patriotizma po tome tko će koga više uvrijediti ili mu zaprijetiti. Ministar obrane BiH Zukan Helez, pak, djeluje u okviru svojih nadležnosti. Sa sigurnošću građana nećemo se kockati. Nadam se da nitko u BiH ne priželjkuje oružani sukob, a i ja sam uvjeren da ga neće biti. Ipak, ministar Helez ozbiljno gleda na ulogu koju ima i svoj posao radi najbolje moguće. Poruke koje šalje moraju biti odaslane svima koji prijete suverenitetu i sigurnosti građana BiH. On je govorio upravo o tome, osiguranju mira i zaštiti države.

NACIONAL: Treba li i kako BiH postati članica NATO-a? Kako to provesti ako RS ima parlamentarnu odluku o neutralnosti po uzoru na Srbiju?

Članstvo BiH u NATO-u i rad na tom putu nisu upitni i predstavljaju zakonsku obavezu. Samo članstvo u NATO-u jamči trajnu stabilnost države. Naš put u NATO ide vrlo usporeno, ali je bitno da se krećemo. Istina je da politički predstavnici iz RS-a usporavaju taj proces, ali ga nisu zaustavili. Žalosno je da su naišli na suradnju takozvanih patriota koji su tada s njim bili u vlasti. Prihvatili su i izglasali preimenovanje Komisije za pristupanje NATO-u u Komisiju za suradnju s NATO-om. Proglašavali su pobjedom usvajanje dokumenata u kojima je, umjesto članstva u NATO-u, kao strateško usmjerenje navedena samo suradnja s NATO-om. Sada je to realnost s kojom se moramo nositi. Teško je u ovom trenutku reći kakav će ishod biti, možda će ovisiti i o geopolitičkim prilikama. Ponavljam, sve nas obavezuje Zakon o obrani u kojem jasno stoji da državni parlament, Vijeće ministara, Predsjedništvo i ostali subjekti obrane, u okviru vlastite ustavne nadležnosti, trebaju provesti sve aktivnosti na uvođenju BiH u NATO.

NACIONAL: Preuzeli ste dužnost premijera Federacije BiH. Molim vas da nabrojite prva tri zadatka koja stoje pred Vladom.

Teško je u prioritetima utvrditi baš koja su prva tri te koji je od njih najvažniji, jer svi su važni. Rasterećenje privrede, zakon o minimalnoj plaći, ispunjavanje obaveza za ostvarivanje euroatlantskih integracija, investicije u infrastrukturne i energetske projekte, zaštita položaja i statusa radnika, penzionera i boračkih kategorija, socijalna sigurnost, prava izbjeglica i raseljenih i zdravstvo, samo su neke od obaveza i izazova. Siguran sam da svaki može s pravom pretendirati da bude u „top tri“. Pritom, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala nameće se kao naš vrhovni prioritet. Zakon koji smo predložili i izglasali na snazi je od polovine 2015. godine, ali je do danas bio mrtvo slovo na papiru. On predviđa formiranje posebnih odjeljenja u tužiteljstvu i sudu koja bi se bavila isključivo korupcijom i organiziranim kriminalom. To je ključni prioritet na kojemu ćemo inzistirati.

NACIONAL: Kakvo je socijalno stanje u FBiH? Ima li gladnih? Kolike su mirovine?

Reforma mirovinskog sustava, status umirovljenika i povećanje mirovina također su prioriteti nove Vlade. U ovom trenutku prosječna penzija je nekih 35 posto prosječne plaće. Prije deset godina bila je 43 posto. U oba ta omjera je to loše i zahtjeva našu hitnu intervenciju. Potrošačka košarica je 3000 KM (1500 eura, op.a.), dvije prosječne plaće nisu dovoljne za to, a kamoli dvije mirovine. Naši ljudi moraju moći živjeti od svojih primanja, a ne da preživljavaju, ako i to mogu s tolikim prosječnim prihodima.

NACIONAL: Kako biste opisali odnose koalicijskih partnera u parlamentarnoj većini u FBiH? SDP BiH i HDZ BiH nikad do sada nisu bili u koaliciji, je li tako? Kakvu suradnju predviđate i na temelju kojih pretpostavki?

Naša dosadašnja suradnja s HDZ-om BiH iznenađujuće je pozitivna te se iskreno nadam da će se tako nastaviti i unaprijediti. Imajući u vidu da s HDZ-om nikada nismo bili u koaliciji te s obzirom na problematičan odnos koji su imali s SDA i DF-om, mogu biti iskren i reći da smo očekivali veće poteškoće. Međutim, u vrlo kratkom razdoblju uspjeli smo uspostaviti odnos utemeljen na međusobnom uvažavanju i poštovanju različitosti. Imajući u vidu ideološku heterogenost partija i stranaka parlamentarne većine, u odnosu s HDZ-om, ali i svim ostalim strankama, fokusiramo se na ono oko čega se možemo dogovoriti, a ono oko čega postoje sporenja ostavljamo po strani dok se ne stvore uvjeti da i o tome razgovaramo i zajedno tražimo rješenje. Istina, morat ćemo riješiti i neka krupna politička pitanja, ali na to ćemo gledati kao na izazov, a ne kao nerješiv problem. Ne dopuštamo da nas ideološke razlike blokiraju da radimo ono oko čega imamo slične stavove. Iznijeli smo vrlo zahtjevan proces uspostave vlasti poštujući koalicijski sporazum. Time smo pokazali da, usprkos brojnim različitostima, možemo zajedno raditi jer nam je svima cilj stabilna i ekonomski prosperitetna BiH u kojoj se poštuju prava svih građana i svih naroda, država koju svi osjećaju svojom domovinom i u kojoj im nudimo poboljšane uvjete života.

NACIONAL: Kakvi su vaši osobni odnosi s Draganom Čovićem? Poznajete li se od ranije, koliko dobro i jeste li ikada bliže surađivali?

Naravno da se poznajemo, ali nikada nismo imali ovako blisku suradnju. Čović je vrlo tvrd pregovarač, ali je ispoštovao sve što smo se dogovorili. Za ovih mjeseci intenzivnih pregovora stekao sam dojam da mu mogu vjerovati jer nikada nije izigrao naš dogovor. On vam može potvrditi da sam se i ja uvijek držao riječi. Nacionalne stranke u BiH su u posljednjih petnaestak godina izgradile narativ da nije popularno imati dobar odnos sa strankama iz drugih naroda i da to još javno priznate. Njihova koalicija se zasnivala na stalnim trzavicama, uvredama i prijetnjama. No sve to nije ih sprječavalo da se vrlo lako dogovore oko svega što je išlo njima u korist, počevši od podjela pozicija i resora, unutar kojih je svatko od njih radio što je želio. Ja to ne prihvaćam. SDP je multietnička partija i mi nemamo „naše“ i „njihove“, za nas su svi građani BiH „naši“. Ako je netko iskren i poštuje sve što dogovorimo u interesu građana BiH, ja to neću kriti od javnosti i lagati da nije tako kako me ne bi proglasili izdajicom i to koristili da me optuže da sam nešto dao, naprimjer, HDZ-u. Želim svima pokazati da se treba i mora otvoreno i dobronamjerno razgovarati sa svima, sve dok zajedničkim radom doprinosimo dobrobiti svih naših građana, potpuno svjestan kako sam time preuzeo ogromnu odgovornost i postao meta napada.

NACIONAL: U političkom smislu to će, u svakom slučaju, biti zahtjevna suradnja. HDZ BiH i HNS BiH nastavljaju tradiciju Herceg-Bosne koju SDP smatra osuđenom pred Haaškim sudom. Kako ćete pomiriti ta dva nepomirljiva politička stava i kako uskladiti suradnju?

Nećemo miriti stavove o tome. Mi inzistiramo na poštivanju presuda Haaškog tribunala. Dakle, naš stav je sasvim jasan. Presude međunarodnih sudova su rezultat dugotrajnih procesa, iznošenja iscrpnih dokaznih materijala i nepristranog presuđivanja o njima. Smatramo da i ostale političke stranke trebaju postupati jednako, neovisno o tome koga se presude ticale. Trebamo se fokusirati na žrtve ratnih zločina, svih ratnih zločina, osiguranje njihovih prava i zaštitu njihova dostojanstva. O osuđenim i osumnjičenim počiniteljima zlodjela treba se brinuti pravosudni sustav. HDZ može imati svoj pogled na ta pitanja, ali ne vidim što bi u našem stavu bilo sporno bilo kome tko želi da se okrenemo budućnosti. HDZ je i prije nas bio u vlasti sa strankama koje ne dijele naša idejna opredjeljenja. U zemlji kakva je BiH, gdje su građani i njihova budućnost stalno na udaru sukoba ideologija, morat ćemo se fokusirati na ono što možemo dogovoriti. Ekonomski prosperitet nije uvjetovan mirenjem ideoloških razlika, već našom sposobnošću da ga dogovorom i radom osiguramo.

NACIONAL: Kako komentirate to što se na Heliodromu u Mostaru, gdje je HVO držao logor za Bošnjake, danas gradi Muzej HVO-a koji će, prema najavama iz medija, prešutjeti informacije o ratu HVO-a i Armije BiH? Kako, pored toga, komentirate to što se ministar obrane iz vaše stranke Zukan Helez odbio o tome izjasniti premda je Ministarstvo obrane BiH nositelj tog projekta?

Umjesto odgovora pozvat ću vas da razmislite o tome kakva bi bila reakcija hrvatske javnosti na sličnu inicijativu Srbije na prostoru Vukovara. Izgraditi muzej HVO-u na mjestu gdje su pripadnici HVO-a činili zločine nad Bošnjacima je uvredljiv i provokativan potez, koji sigurno ne doprinosi uspostavljanju povjerenja i smirivanju nacionalnih tenzija, već upravo suprotno. SDP će se na svim razinama boriti protiv takvih provokacija kako bi spriječio da se to ostvari, jer je to nanošenje dodatne boli preživjelim žrtvama logora i članovima porodica onih koji su ubijeni. Otkako smo preuzeli vlast, nama se uporno pripisuju svi problemi koji postoje od ranije, ali se njima nitko nije ozbiljno bavio. To se posebno odnosi na pitanja vezana za nesuglasice i sukobe na nacionalnoj osnovi. To je jedno od pitanja koja datiraju iz mandata prethodnog Vijeća ministara, kada se, koliko znam, nitko nije suprotstavio inicijativi. Naravno da oni najbolje znaju što su radili i propuštali, pa svoje propuste sada uredno nama fakturiraju. Od nas se očekuje da preuzmemo svu odgovornost, kako za nastanak tako i za nerješavanje problema koje su stvorile nacionalne stranke dok su prije nas godinama bile u vlasti. Kada bismo odgovarali na sve te optužbe i predbacivanja, ne bismo stigli ništa napraviti. O izostanku reakcije ministra Heleza morate njega pitati, ali vjerujem da će se on o tome izjasniti čim bude imao sve potrebne informacije. Najlakše bi bilo javno napasti i izvrijeđati premijera Plenkovića i Hrvatsku, jer to je ono što donosi političke poene i što su dosad radili naši prethodnici, ali tako nisu ništa riješili pa, evo, ni taj problem. Sve su ostavili nama i sada nas optužuju zbog nečega što oni nisu ni pokušali efikasno zaustaviti, a pogotovo riješiti. Naprotiv, kod puno spornih pitanja radije su se „pravili mrtvi“.

NACIONAL: Stranke HNS-a BiH zahtijevaju promjenu Izbornog zakona u BiH, kako nitko drugi osim Hrvata ne bi mogao glasati hrvatske predstavnike. Odobravate li takve zahtjeve? Hoće li Izborni zakon biti promijenjen u skladu s njima? Milorad Dodik izjavio je da je Dragan Čović s ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem već dogovorio Izborni zakon. Je li to točno?

Čović i Konaković to su već demantirali. Postoje brojni problemi čije rješavanje je neophodno, ali su prethodne vladajuće strukture sve te probleme gurale pod tepih u toj mjeri da mi više ne možemo naprijed od silnih prepreka. Mi ne bježimo ni od tih pitanja i radit ćemo na njihovu rješavanju. Nama su dugoročna dobrobit i napredak društva važniji od kratkoročnog dodvoravanja pojedinim strukturama društva. Izborni zakon je teško i krupno političko pitanje koje vučemo godinama. O izmjenama Izbornog zakona BiH smo razgovarali, ali ništa nismo dogovorili. Ne mogu dvije stranke dogovoriti tako važno pitanje, o tome će se dogovoriti sve stranke, a na kraju će parlamentarci biti ti koji će odlučiti. Jedino što mogu obećati jest da će SDP iskreno pristupiti razgovorima, kao i da nitko ne treba očekivati da pristanemo ni na kakve izmjene kojima bi se pogoršao položaj bilo kojeg građanina i bilo kojeg naroda. Za nas je prioritet provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, što je preduvjet za pristupanje EU-u. Osnovni demokratski princip nije da jedni mogu birati zastupnike iz svoje identitetske grupacije, nego da svi mogu birati i biti birani, neovisno o identitetu. Ipak, razumijemo specifičnost stanja u našoj domovini. Spremni smo na dogovore i kompromis, ali u tom procesu nećemo žrtvovati principe i temeljne demokratske postulate. Želim da pregovaramo u atmosferi iskrenog razgovora i razmjene argumenata. Treba nam atmosfera u kojoj vjerujemo jedni drugima da želimo dobro svakom sugrađaninu i u kojoj svi ulažemo znanje i napore da postignemo rješenje koje će zadovoljiti sve strane, a najviše građane.

NACIONAL: Srpske stranke u BiH traže gradnju takozvane istočne interkonekcije, a hrvatske južne interkonekcije u BiH, dakle, spoj na energetske izvore iz Srbije odnosno Hrvatske. Hoće li SDP pristati na te zahtjeve?

Ako to dugoročno može biti od strateškog značaja za BiH, zašto to politizirati? Ne želimo upadati u zamku politizacije svakog dobrog rješenja za građane BiH. To nas koči u napretku, a imamo zacrtane ciljeve i uvjete na putu u EU. Inicirali smo da ekspertne grupe analiziraju stanje i predlože rješenja zasnovana na našim zakonima. Konačnu odluku donijet će Vijeće ministara i Parlament BiH. Mi smo, dakle, za obje interkonekcije tako da imamo više opcija i mogućnost izbora povoljnijih cijena plina, ali to mora biti zakonski regulirano. Budući da je SDP BiH partija cijele BiH, naš stav je da pitanje obiju interkonekcija trebamo rješavati koordinirano i sinkronizirano s Ustavom i zakonima BiH. Dodik je rekao da je spreman glasati za južnu interkonekciju kad dođe na dnevni red Vijeća ministara. Također, Hrvatska kao naš prvi susjed i članica EU-a želi investirati u južnu interkonekciju i želi nastavak i poboljšanje dobre ekonomske suradnje i partnerstva s BiH. SDP će pristati isključivo na ono što je u interesu građana, a to je nesmetana opskrba plinom i ako se dogode neke loše situacije ili sukobi u svijetu. Tijesno surađujemo sa svojim ključnim međunarodnim partnerima po tom pitanju i zagovaramo rješenja koja su prije svega prihvatljiva i našim najvažnijim ekonomskim i političkim saveznicima, EU-u i SAD-u. Tu imamo istovjetna promišljanja koja su, po nama, u najboljem interesu svih ljudi u našoj zemlji.

Dnevnik.ba

16. lipanj 2024 21:22