„Bio je to očajnički apel Josepa Borella upućen Miloradu Dodiku. Potrebna su održiva rješenja, potrebno je otvoriti više izbjegličkih centara koji bi se proširili na cijelu zemlju i stvoriti uvjete u kojima izbjeglice mogu preživjeti zimu. Ako se situacija sa izbjeglicama konačno ne poboljša, to bi moglo imati ozbiljne posljedice za glas koji bije BiH". Ovako njemački list Welt počinje svoj članak o migrantskoj krizi u BiH i postavlja pitanje da li se tom sakrivenom prijetnjom može uopće nešto postići? I što je sa 90 milijuna eura, koje je EU od 2018. doznačila Bosni i Hercegovini, pri čemu je prije dvije tjedna upućeno dodatnih 3,5 milijuna eura. U tom kontekstu Welt spominje izjavu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića za DW, koji je rekao da je EU uplatila tako mnogo novca ali da Bihać nije dobio ni centa.
Njemački list potom citira dijelove povjerljivog, internog izvješća Europske komisije o stanju sa migrantima u BiH u kojem se kaže da 1.900 izbjeglica kampira na otvorenom - oko izgorjelog migrantskog naselja Lipa. „Šatori, ispred kojih su zapalili vatru, napravljeni su od plastičnih cerada i posječenog drveća. Zbog nedostatka sanitarnih uređaja, mnogi imaju kožne bolesti a neki od njih pokazuju simptome Kovida". Za 20 šatora, koje su podigle Oružane snage BiH, kaže se da „na žalost nisu svi u perfektnom stanju a migranti se žale da kroz rupe prolazi voda kao i da je zrak u njima zagađen jer se griju na gorivo a nema ventilatora".
EU i teške optužbe prema BiH
U jednom drugom internom izvješću s početka godine, koji Welt također citira, EU podiže teške optužbe prema BiH. „Mora se istaći kako je politika EU bila konzistentna i koherentna kao i da je EU BiH na raspolaganje stavila sva neophodna financijska sredstva. Vlasti u BiH na različitim nivoima nisu slijedili preporuke i ocjene EU, međunarodnih partnera i njihovih organizacija i treću godinu stoje pred jednim te istim problemom".
Welt potom primjećuje da mala poboljšanja postoje i da su migranti dobili doktora, koji sada ima prostoriju u kojoj može da ih pregleda. A onda citira šeficu Kluba zastupnika Zelenih u Europskom parlamentu Ska Keller, koja kaže da EU snosi sukrivnju za situaciju u BiH obrazlažući to ilegalnim pushbackovima iz Hrvatske, provedenim uz upotrebu sile. „EU sa svojim više nego upitnim metodama, svaljuje problem na BiH – zemlju u kojoj i bez migranata postoje veliki problemi. Potrebno je hitno zaustaviti ilegalne pushbackove iz Hrvatske i uspostaviti istinski solidarni, europski azilantski sustav, koji ne ostavlja na cjedilu niti ljude u nevolji niti druge pojedince kojima je potrebna zaštita", piše u članku koji je objavio Welt.
TAZ: Međunarodno rješenje koče CDU/CSU političari
Tageszeitung iz Berlina također piše o pokušajima visokog predstavnika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borella da uvjeri Milorada Dodika da „primi izbjeglice u entitet RS a ne da ih samo prosljeđuje na bošnjačku teritoriju" i konstatira kako Borellu nije uspjelo da uvjeri Dodika i nastavlja: "U EU se također ništa ne pomjera naprijed...Prije svega CDU/CSU političari skupa sa zamjenikom šefa njihovog zastupničkog kluba Thorstenom Freiom koče međunarodno rješenje migrantskog problema. Oni smatraju da se to mora rješavati na licu mjesta. Ali država BiH tome nije dorasla. Ministarstvo financija BiH odbacuje izvješće, po kojima je EU ovoj zemlji doznačila 80 milijuna pomoći za migrante. A ono što slomljena država BiH ne može da riješi, pokušavaju na licu mjesta dobrovoljni pomagači iz Njemačke i drugih zemalja, poput doktora i profesora socijalne medicine Gerharda Traberta", piše TAZ.
List navodi da ovaj njemački doktor sa timom od pet dobrovoljnih pomagača liječi migrante koji imaju gljivična oboljenja kože, rane, infekcije disajnih i mokraćnih puteva, visok pritisak, probleme sa želucem i zubobolju. TAZ ističe i angažman Axela Grefmanna iz jedne humanitarne organizacije sa sjedištem u Berlinu-Brandenburgu. Grefmann se već danima nalazi na terenu u Bosni i surađuje s Crvenim Križom Bihaća i pobija informacije njemačkih medija o nespremnosti lokalnog stanovništva da pomogne migrantima. TAZ potom citira njegovu kolegicu Miriam Tödter, koja kaže kako je spremnost stanovnika Berlina-Brandenburga na donacije začuđujuće velika. U BiH su sada stigle i humanitarne organizacije Help, Action Medeor i NAK- karitativ. Erich Rathfelder svoj članak u TAZ-u zaključuje izjavom Karin Settele iz Helpa, koja poziva na primjenu Konvencije UN-a za izbjeglice i zaključuje: „ Ti ljudi imaju pravo da se ispitaju njihove molbe za azil".
Denvnik.ba