Article_Top_970x250

Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu

20 tisuća protjeranih Hrvata

Nijedan zločin nad travničkim Hrvatima nije završio na sudu

lip 08, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

FOTO: screenshot

Gotovo 20 tisuća protjeranih Hrvata, više od 120 ubijenih civila, masovna strijeljanja, ritualna ubijanja, porušena i zapaljena sela, samo su neke od slika iz Travnika koje su u lipnju 1993. godine obišle svijet, a koje, nažalost, ni do danas nisu rezultirale suosjećanjem, a kamoli sudskim progonima odgovornih iz tzv. Armije BiH, piše Večernji list BiH.

Travnički Hrvati s bolom u srcu zbog izgubljenih najmilijih, ali i zbog izostanka pravde, sjećaju se lipnja kao najtežeg mjeseca; mjeseca u kojem je pred agresijom Armije BiH protjerano gotovo svo hrvatsko pučanstvo u općini, bježeći pred naletom onih koji su rušili sve pred sobom, pri tomu čineći i najteže zločine. 

Informacije s terena pokazuju svu težinu zločina počinjenog nad civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a. Ubijena su 124 hrvatska civila, a u tijekom rata poginulo je 427 bojovnika Hrvatskoga vijeća obrane. 

Knjiga Ivice Mlivončića “Zločin s pečatom” donosi pak podatak kako su paravojne i vojne postrojbe Armije BiH počinile ratne zločine nad 143 Hrvata Travnika, a najveći broj bio je upravo u selu Maljine, odnosno zaseoku Bikoši.

U Bikošima su, naime, strijeljana najmanje 24 Hrvata, a danas će se na groblju Prahulje u blizini Travnik obaviti pokop 16 identificiranih osoba hrvatske nacionalnosti. Među žrtvama s Bikoša je i suprug Ljube Volić, koja je navela kako godišnjica obitelji vraća u prošlost i podsjeća na događaje u kojima su izgubili najmilije.

Predsjednik Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima Nikola Lovrinović upozorio je kako, unatoč vođenim procesima koji su obuhvatili i ratna događanja na području općine Travnik, nisu procesuirani nalogodavci i izvršitelji zločina u mjestu Bikoši.

Naveo je kako je 2016. godine postavio pitanje, a iz Tužiteljstva BiH dobio odgovor da su četiri predmeta otvorena za događanja u selima Čukle, Miletići i Bikoši te da oni i dalje vode istragu.

Član Odbora za ukop strijeljanih Hrvata u Bikošima 1993. godine Nenad Pušelja, koji je izgubio brata, naveo je pak kako do danas nisu pronađene sve žrtve s ovog mjesta, kao i da su i nekompletni posmrtni ostaci identificiranih osoba.

Treba podsjetiti kako su zločini započeli mnogo ranije; prvi se dogodio još 20. listopada 1992. godine kada je na kontrolnom punktu u gradu ubijen Ivica Stojak, zapovjednik travničke brigade HVO-a.

U ožujku 1993. ubijena su dvojica pripadnika HVO-a, a onda je krajem travnja došlo do pokolja u selu Miletići kada je ubijeno pet Hrvata, a što je bio uvod i nagovještaj u ono što se će se događati u lipnju. Opći napad Armije 8. lipnja rezultirao je i zločinima u selima Čukle, Grahovčići, Brajkovići, Krpeljići, Han Bila te progonom gotovo 20 tisuća Hrvata.

Danas, kada se Hrvati Travnika prisjećaju svojih stradalih, postavlja se pitanje jesu li i u kojoj mjeri međunarodno i domaće pravosuđe napravili dovoljno kako bi se procesuirali nalogodavci i počinitelji. Odgovor, nažalost, nije pozitivan, a travnički Hrvati uzalud već dugi niz godina traže pravdu, piše Večernji.

Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250