Kandidirani projekti u programu javnih investicija Federacije BiH za razdoblje 2021. - 2023. otkrivaju kako je namjena podići razinu energetske neovisnosti Federacije, i to ulaganjem u nove izvore energije, poput vjetra, ali i kroz diverzifikaciju izvora uvoza plina, prenosi Večernji list BiH.
Kad je riječ po Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ista je kandidirala projekt revitalizacije Hidroelektrane Jajce II. Radi se o hidroelektrani koja je smještena na obali rijeke Vrbas, uz magistralnu cestu Jajce – Banja Luka.
Tehničke mogućnosti
U kontekstu iskorištavanja snage vode, svakako je značajno za ukazati na važnost projekta Elektroprivrede HZ HB izgradnje Crpne hidroelektrane (CHE) Vrilo CHE koja će koristiti vodu rijeke Šuice, a za vrijeme smanjena dotoka u Duvanjskome polju crpit će vodu iz Buškog blata u akumulacijski prostor gornjega bazena.
Godišnje će proizvoditi 196 GWh električne energije, instalirani protok je 2 x 25 m3/s, a ukupna snaga dvaju agregata je 66 MW. CHE Vrilo otvara i brojne druge perspektive.
U susjedstvu je već nešto ranije realiziran jedan od kapitalnih projekata - Vjetroelektrana Mesihovina, prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini i koja je najavila svojevrsnu tehnološku promjenu u kontekstu proizvodnje električne energije. U skladu s naporima za korištenjem što većeg broja obnovljivih izvora energije, uskoro se kreće u realizaciju izgradnje druge vjetroelektrane koju će graditi Elektroprivreda HZ HB. Radi se o projektu Vjetroelektrane Poklečani pored Rakitna. Predmetno područje procijenjeno je pogodnim za izgradnju vjetroelektrane na osnovi dosadašnjih mjerenja i analiza u smislu ekonomske opravdanosti, tehničkim i prostornim mogućnostima te zanemarivim ekološkim utjecajem.
U tijeku su pripremne aktivnosti na izradi tehničke dokumentacije za izvedbu svih potrebnih studija i tehničkih dokumenata koji će služiti kao temelj za ishođenje dozvola.
Ukupna vrijednost projekta bit će poznata nakon dovršetka izrade projektne dokumentacije, a konačna jedinična snaga vjetroturbine bit će definirana nakon provedbe javnog nadmetanja za nabavu vjetroturbina i ugovaranja isporuke. Vrijedi svakako ukazati i na ulaganja u realizaciju kapitalnog projekta modernizacije crpne hidroelektrane (CHE) Čapljina, a što uključuje uvođenje novih tehnologija, koje su ujedno jednostavnije i jeftinije za održavanje. Sve navedeno uklapa se u mapu puta EU-a za niskougljičnu ekonomiju do 2050. Kada je riječ o Elektroprivredi BiH, a u kontekstu obnovljivih izvora energije, trenutačno se gradi vjetroelektrana Podveležje, a ako vremenske prilike to budu dopuštale, do kraja ove godine vjetropark će u najvećoj mjeri biti završen i montirani svi vjetroagregati.
Ovo poduzeće pak kandidiralo je za iduće razdoblje izgradnju hidroelektrane Kovanići na rijeci Bosni, snage 9,1 MW. U kontekstu jačanja energetske neovisnosti FBiH posebno mjesto zauzima kapitalni projekt Južna interkonekcija, odnosno izgradnja plinovoda koji će se od Zagvozda (RH) preko Posušja jednim krakom ići prema Novom Travniku, a drugim prema Mostaru.
Dinamika aktivnosti
Nakon dovršetka studije izvodljivosti stvorit će se pretpostavke za izradu studije utjecaja na okoliš. Sva navedena dokumentacija preduvjet je za izradu glavnog projekta koji bi trebao biti završen do 2022., a radovi biti izvođeni tijekom 2023. i 2024. kad bi se plinovod trebao pustiti u pogon. Važnost projekta ogleda se u činjenici da isti uvodi novi smjer dovođenja ovog strateški važnog energenta, otvara nove perspektive kad je riječ o opskrbi poslovnih subjekata te stvara pretpostavke za ispunjenje ciljeva Europske unije koji predviđaju prestanak korištenja ugljena.
U kontekstu plinovoda Južna interkonekcija posebno je važno za istaknuti kako će isti omogućiti podizanje razine sigurnosti u opskrbi ovim energentom.
Dnevnik.ba