Predsjednik Vlade obvezan je jedanput godišnje, na jesenskom zasjedanju, Saboru predstaviti Vladino godišnje, odnosno "izvješće o stanju države i nacije", u kojem se osvrće na proteklo razdoblje, ali i najavljuje mjere i korake za slijedeće.
Premijerovo izlaganje može trajati do sat vremena, a zastupnici mu ne mogu replicirati. O njegovu Izvješću mogu govoriti samo predstavnici klubova, njih 16 po 20 minuta. Poslovnik nije predvidio pojedinačne zastupničke rasprave. Premijer ima pravo završno govoriti 20 minuta.
Uslijedila je stanka nakon koje se premijer Andrej Plenković nije odmah vratio u sabornicu na što je dio zastupnika pitao zašto nema premijera, a predlagatelj je.
Zašto nema premijera?
"Je li konačno shvatio da je vrijeme za nove izbore? Ovo je ispod svake razine. Gdje je premijer? Ovo je Sabor!‘, poručila je Mostova Marija Selak Raspudić i dobila opomenu zbog zlouporabe povrede Poslovnika.
"Stanka je za sve nas. Izvolite tražiti da premijer bude tu i sluša sve", kazao je Krešo Beljak iz HSS-a.
‘‘Poslovnik je lakrdija. Mi smo tu da bismo slušali premijerov šalabahterčić", kazala je Katarina Peović iz Radničke fronte.
Kad se naposljetku premijer pojavio stanku je zatražio Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista, no predsjedavajući Željko Reiner poručio je da je zakasnio s prijavom za stanku. ‘‘Kolega je zakasnio, znam da ste htjeli izvesti show ali ste zakasnili. Možete imati stanku nakon izlaganja premijera‘‘, poručio je Reiner, uz glasno negodovanje oporbe. ‘‘Ako smatrate da sam pogriješio, možete me tužiti Odboru za Ustav‘‘, poručio je Reiner.
Sukob s oporbom
Mostov Grmoja krenuo je s dobacivanjem premijeru, koji mu je odgovorio da je mali demokratčik. I potom je pokušao održati govor, no oporba je krenula s lupanjem po stolu, što onemogućava održavanje govora. Premijer se na to samo nasmijao.
Lupanje se nastavlja, kao i premijerov govor. Međutim, Grmoja nije odusto sa vikanjem iz sveg glasa. Priključili su im se neki zastupnici ljevice, prvenstveno SDP-a i Možemo.
Nastavio govor unatoč oporbi
Plenković je na početku govora podsjetio da je ovo posljednje izvješće o radu Vlade prije parlamentarnih izbora.
‘‘Gledajući unatrag, a posebno u posljednjih tri i pol godine, malo je tko mogao zamisliti s kojim smo se sve krizama morali nositi i kakve sve probleme rješavati. Suočavamo se s najvećim brojem izazova još od Domovinskog rata. Nakon pandemije Covida-19 – koja nas je pogodila za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije – i dva razorna potresa, suočeni smo s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu i s njome povezanom energetskom i prehrambenom krizom koje su izazvale inflatorne pritiske. Nedavni teroristički napad Hamasa na Izrael najnovija je kriza, nažalost s nesagledivim posljedicama za stabilnost svijeta. Pored toga, imali smo i rekordne poplave i nikad prije zabilježena olujna nevremena, a Slavoniju je nažalost pogodila i afrička svinjska kuga. Geopolitičke nestabilnosti, rat i sve brže klimatske promjene povećale su i migrantske pritiske s kojima se također nosimo. No unatoč svim tim izazovima i krizama, i u izuzetno nepovoljnim međunarodnim okolnostima, Hrvatska ide naprijed i uspijeva u ostvarivanju svih svojih strateških ciljeva‘‘, poručio je Plenković.
‘Prije sedam godina‘
Premijer je u govoru istaknuo kako bi prosječna stopa gospodarskog rasta u protekle tri godine (2021–2023) trebala dosegnuti čak 7,6 posto, što Hrvatsku stavlja na treće mjesto u Europskoj uniji, odmah iza Irske (10 posto) i Malte (7,7 posto).
‘‘Prije sedam godina BDP po stanovniku iznosio je 62 posto prosjeka Europske unije, a sada je na 73 posto, što znači da hvatamo korak‘‘, rekao je Plenković.
Govorio je i o zaposlenosti. ‘‘Stopa zaposlenosti porasla je sa 61,4 posto na rekordnih 71,2 posto. Istodobno, stopa nezaposlenosti je više nego prepolovljena, s 12,3 posto na 5,4 posto i najniža je od 1989.‘‘, poručio je premijer.
Najavio je i povećanje minimalne plaće. ‘‘Prosječna plaća porasla je u našem mandatu za 55 posto, sa 749 na 1163 eura, što je povećanje od 414 eura. A minimalna neto plaća porasla je u našem mandatu za čak 69 posto, s 331 na 560 eura. A ovaj tjedan na sjednici Vlade minimalnu plaću podići ćemo sa 700 na 840 eura bruto‘‘, kazao je Plenković.
Premijer je iznio i podatke o mirovinama. ‘‘Prosječnu sveukupnu mirovinu podigli smo za 53 posto, te ona sada iznosi 548 eura. Najniže mirovine smo podigli za 67 posto odnosno za 140 eura, te ona sada iznosi 348 eura. Danima smo slušali smo lažne tvrdnje o tome da mirovina pala na 39 posto plaće. Netočno! Sveukupna mirovina dosegla je 47,1 posto prosječne plaće‘‘, kazao je.
Podsjetio je i da je Vlada donijela šest paketa mjera pomoći, teških 7,2 milijarde eura. ‘‘Time smo spriječili rast cijena struje, plina i naftnih derivata te osigurali uštede građanima, ali i vrtićima, školama, bolnicama, općinama, gradovima, županijama i drugim ustanovama. To je održalo koheziju u društvu i spriječilo socijalnu frakturu‘‘, rekao je Plenković, podsjetivši i na zamrzavanje cijena proizvoda.
‘‘Ne stoje tvrdnje da je uvođenje eura uzrok inflaciji. Dokaz tome je da zemlje srednje i istočne Europe koje su u Europskoj uniji, a nisu u europodručju, imaju veću inflaciju nego Hrvatska. Porastu inflacije nažalost pridonio je dio aktera koji je neopravdano dizao cijene. Očekujemo solidaran doprinos svih aktera na tržištu, uzimajući pritom u obzir da je Vlada stala iza gospodarstva te radnika, u svakoj krizi, a osobito tijekom pandemije kada smo očuvali 800 tisuća radnih mjesta i likvidnost 130 tisuća hrvatskih poduzeća‘, kazao je premijer.
Njegovo izlaganje i dalje ometa oporbeno lupanje po klupama. ‘‘To jedino i znate, lupati‘‘, poruka je koju je na papiru ispisao HDZ-ov Ante Deur i pokazao oporbenim zastupnicima.
Premijer najavio veća izdvajanja za osobe s invaliditetom
Premijer Andrej Plenković izvijestio je u utorak da je Vlada prije nekoliko dana u javno savjetovanje pustila Zakon o inkluzivnom dodatku te najavio da će taj dodatak biti veći od iznosa objedinjenih naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom.
Iznos dodatka bit će veći od iznosa objedinjenih (četiri) naknada koje sada ostvaruju osobe s invaliditetom, s posebnim naglaskom na djecu s teškoćama u razvoju, rekao je premijer podnoseći u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće Vlade.
"Obuhvatit ćemo 150 tisuća korisnika, a ukupno će se za mjeru izdvojiti 506 milijuna eura, dvostruko više nego do sada", najavio je premijer praćen stalnom bukom koju su stvarali oporbeni zastupnici nezadovoljni što je predsjedavajući Željko Reiner prekinuo njihovu namjeru da stalnim, pojedinačnim zahtjevima za stankama od 10 minuta, ‘‘razvlače‘‘ vrijeme do premijerova izlaganja.
Cilj nam je da sve škole prijeđu na rad u jednoj smjeni
Do 2026. želimo da najmanje devetero od desetero djece ima svoje mjesto u vrtiću te ćemo ulaganjima u izgradnju i opremanje vrtića osigurati dodatnih 39 tisuća mjesta, rekao je Plenković.
Do kraja prošle godine uložili smo 265 milijuna eura u izgradnju ili obnovu čak 498 vrtića, rekao je premijer praćen glasnim lupanjem oporbe po klupama.
Premijer, koji se nije dao omesti oporbenom bukom, poručio je i kako je Vladin prioritet u sustavu osnovnog obrazovanja prelazak svih škola na rad u jednoj smjeni za što je iz više izvora (EU) osigurana milijarda i pol eura.
U kojem će to roku biti, nije precizirao.
Ističući kako su reforma obrazovanja i razvoj ljudskih potencijala ključan element razvoja Hrvatske, izvijestio je kako su ukupna izdvajanja za znanost i obrazovanje povećana za 85 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura.
Premijerov jednosatni govor oporba je popratila neprestanim lupanjem po klupama, stvarajući nesnosnu buku.
No, vladajući su im odgovorili dugotrajnim pljeskom kojim su ispratili premijerov govor.
"Čestitam ovim lupetalima koji su pokazali što je primitivizam u Saboru", zaključio je premijer.
Dnevnik.ba