Podsjetimo, reaktivacija zaštite Mediteranetuma samo je dio velikog projekta „U susret novim zaštićenim područjima u BiH“ kojega UNEP (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) provodi zajedno sa nizom domaćih institucija. Realizacijom projekta predviđena je zaštita osam područja na teritoriju BiH između kojih se upravo našao i neumskiMediteranetum ali i špilja Vjetrenica.
Neumskom su sastanku osim koordinatora projekta prisustvovali i predstavnici lokalne vlasti, stručne i znanstvene javnosti, te predstavnici nevladinih udruga i zemljoposjednika sa spomenutog područja zaštite.
Naglašeno je kako BiH unatoč bogatim prirodnim resursima još uvijek bilježi najniži postotak zaštićenih područja u Europi, što je paradoks kada se uzme samo primjer Mediteranetuma koji na vrlo malom području bilježi na stotine vrsta biljnih vrsta od kojih su nekolike čak i endemske, a u njegovom gustom raslinju gnijezde se neke od skoro izumrlih vrsta ptica.
Podsjetimo, u Neumu vlada veliko zanimanje za zaštitu ovog područja, između ostalog, i kako bi se stalo na kraj megalomanskim potezima čija bi realizacija nepovratno promijenila i devastirala kako obalu i podmorje tako i kvalitetu života u jedinoj primorskoj općini u BiH.
To je u više navrata tijekom sastanka u Neumu naglasio i biolog Marinko Dalmatin, predsjednik udruge Lijepa naša iz Čapljine koji je kao osoba iz struke više puta bio angažiran u različitim povjerenstvima i vijećima pri ministarstvima te vladinim i nevladinim organizacijama zaduženim za zaštitu okoliša.
Dalmatin je istaknuo i kako zamjera koordinaciji projekta nedovoljnu informiranost lokalnog pučanstva, osobito zemljoposjednika koji su također izrazili negodovanje zbog ovakvog pristupa, te je podsjetio na važeće zakonske propise po kojima lokalni nivoi vlasti gube nadležnost nad upravljanjem zaštićenim područjima što otvara prostor različitim zloupotrebama.
Predsjednik OV-a Neum, Vinko Sentić podsjetio je na neusklađenost lokalnih, federalnih i županijskih prostornih planova, te kako je svojevremeno Vlada Federacije tražila nadležnost nad upravljanjem neumskimakvatorijem sa čime se lokalna vlast i neumski žitelji nisu složili. Sentić je također upozorio predstavnike UNEPA i koordinatore projekta kako je 99% posto poluotoka rascjepkano u privatnom vlasništvu i kako se o tome treba pridati posebna pozornost pri realizaciji i kasnijem upravljanju zaštićenim područjem.
Predstavnici UNEP-a uvažili su sve kritike i sugestije te ih obećali unijeti u daljnje projektne aktivnosti kako bi svi uključeni, a prvenstveno obitelji čija bi zemljišta na poluotoku direktno potpala pod predmet zaštite, bili zadovoljni, a Neum dobio novi turističko bogatstvo.
Dnevnik.ba