- Nacrtom ovog zakona, naime, predloženo je i na javno je savjetovanje poslan prijedlog ukidanja poticaja velikim tvrtkama za rekonstrukciju ili gradnju hotela s četiri zvjezdice, što smatramo nelogičnim prijedlogom. Upravo su veliki hotelijeri u proteklim razdobljima iskoristili oko 50 posto tih poticaja, a bude li im ukinuto oslobođenje poreza na dobit za hotele ove kategorije, postoji mogućnost da će investitori, koji su već izradili investicijske planove, poželjeti malo stati s investicijama - rekao je predsjednik udruge Veljko Ostojić i napomenuo da su upravo poticaji u vidu oslobođenja od poreza na dobit te poticaji po zaposlenicima bili oni koji su najviše utjecali na isplativost većih hotelskih projekata, piše Jutarnji list.
Savjetovanje
Nacrt prijedloga na javnom je savjetovanju do 6. veljače, a promjena koja muči hotelijere sažeta je u izmijenjenom članku 12, u kojem se navodi kako u aktivnosti turističkih ulaganja ulaze “projekti turističkih objekata za smještaj kategorije minimalno pet zvjezdica za velike poduzetnike, odnosno minimalno četiri zvjezdice za male i srednje poduzetnike vrste hotel, aparthotel, turističko naselje i kampovi”.
Dakle, iz poticaja su ispali hoteli s četiri zvjezdice velikih kompanija, a i dalje će se odnositi na ulaganja malih i srednjih kompanija u smještaj s najmanje četiri zvjezdice, što u konačnici znači da se poticaji, prođe li ovaj prijedlog, u slučajevima objekata s četiri zvjezdice neće odnositi niti na jednu veliku, etabliranu turističku kompaniju.
Da je to loše, Hrvatska udruga turizma je pokušala pokazati i na primjeru istraživanja pod nazivom “Doprinosi različitih vrsta turističkog smještaja dodanoj vrijednosti i gospodarskom razvoju”, koje je za nju izradio i predstavio ekonomist Velimir Šonje.
Poruka te analize, rekao je Šonje, jest da su upravo investicije u najkvalitetniji segment tržišta najbolji put za povećanje dodane vrijednosti, a prema njegovoj računici, gledajući prosječnu dodanu vrijednost po zaposlenome u hrvatskom te talijanskom, francuskom ili španjolskom turizmu, Hrvatska bi u produktivnosti mogla napraviti skok od čak 40 posto.
- Hrvatska ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom u hotelskom turizmu od oko 35.000 eura, a najkonkurentnije turističke zemlje poput Italije, Francuske i Španjolske ostvaruju oko 50.000 po zaposlenom. Taj skok u produktivnosti od 40-ak posto u Hrvatskoj je moguće ostvariti u relativno kratkom roku od jednog desetljeća, no preduvjet je značajno povećati atraktivnost investiranja u turizam, posebno u hotelske kapacitete visoke kvalitete - procjenjuje Šonje.
Cipar i Italija
Osim toga, analiza je pokazala da se u hotelskom smještaju, iako on čini tek 16 posto ukupnog broja kreveta, ostvaruje 3,7 puta veća dodana vrijednost po postelji u usporedbi s privatnim smještajem za koji Šonje predlaže prikladniji naziv: “smještaj u nekretninama za kratkoročni turistički najam”.
- U usporedbi s ostalim zemljama Mediterana, Hrvatska, zapravo, ima malo hotela, a to se najbolje vidi na primjeru Cipra ili Italije. Cipar ima tek 200-tinjak hotela manje od Hrvatske iako ima i do tri puta kraću obalu, a Italija ih pak ima 32 puta više iako nema 32 puta dužu obalu. Dakle, to su brojke nad kojima se treba razmisliti - rekao je Šonje, osvrnuvši se i na pitanje popunjenosti, kao i ukupnog doprinosa hotela u ukupnoj dodanoj vrijednosti. - Iako čini tek petinu ukupnih kapaciteta te se na njega odnosi 28% udjela u ukupnom broju noćenja, na hotelski smještaj prema gruboj računici otpada oko 40% udjela u bruto dodanoj vrijednosti, što pokazuje potencijal ovog segmenta - završio je.
Dnevnik.ba