Velika zastupljenost ove vrste kredita može se objasniti činjenicom da se oni brže i lakše odobravaju i da za njih najčešće nisu potrebne hipoteke. Ovi krediti pogodni su za klijente s niskom prosječnom plaćom, kakvih je u BiH najviše, jer mogu zadovoljiti niže iznose kredita.
Također, ljudi radije dižu gotovinske kredite, iako su skuplji. Ipak, loše je što većina ovih kredita odlazi na potrošnju. Mnogi građani se zadužuju da bi preživjeli, o čemu govori struktura kredita odobrenih stanovništvu, a koja pokazuje kako se u skromnim iznosima uzimaju krediti radi ulaganja u trajna potrošna dobra.
Krediti za kupnju automobila iznosili su u ožujku 2019. godine svega 8,8 milijuna KM i to je približno razini koja se bilježi još od 2016. godine. Nekada u “sretnija” vremena, u prosincu 2008. godine, za ovu namjenu krediti su iznosili 43,2 milijuna KM.
Za popravak postojećih stambenih jedinica u ožujku 2019. godine ukupan iznos kredita bio je također skroman, 46,7 milijuna KM, i on je u trendu konstantnog pada od 2015. godine, kada je iznos bio veći od 65 milijuna KM.
U značajnijem opsegu uzimaju se krediti za izgradnju ili kupnju novih i kupnju postojećih stambenih jedinica, a čemu svjedoči i konjunktura u stanogradnji koja je prisutna posljednjih nekoliko godina, često potaknuta i poticajima različitih razina vlasti.
Ukupni krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica premašili su iznos od milijardu KM (u ožujku 2019. godine 1,04 mlrd.) i u odnosu na prosinac 2017. godine bilježe rast od 11,2 posto.
Za kupnju postojećih stambenih jedinca ukupni krediti zaključno s ožujkom ove godine bili su 683,1 mil. KM i veći su za 13,3 posto nego na kraju 2017. godine.
Ipak, najbolji ilustrator potrošačkog karaktera kredita odobrenih stanovništvu podatak je da se tek svega 2,1 posto ovih kredita, ili ukupno 203 milijuna KM, odnosi na poduzetništvo. U posljednje vrijeme krediti stanovništvu bilježe veći rast nego krediti u drugim segmentima.
U ožujku ove godine u odnosu na ožujak prošle godine kreditni rast u sektoru stanovništva bio je 7,5 posto. Najnoviji trend su tzv. brzi krediti koji su omogućeni zbog manje potrebnih dokumenata i nižih kreditnih standarda, zbog čega je skraćen dugoročni proces odobravanja kredita.
Ovi krediti se najčešće odobravaju u manjim iznosima do 50 tisuća KM. No, visoka razina rasta nenamjenskih gotovinskih kredita nosi i opasnosti jer može dovesti do prezaduženosti pojedinaca te do problema u otplati kredita, prenosi Večernji.ba.
Dnevnik.ba