Article_Top_970x250

NEMA INTERESA: Ukida se proučavanje bosanskog jezika na Univerzitetu u Mostaru

nisu ispunjene ni minimalne upisne kvote

NEMA INTERESA: Ukida se proučavanje bosanskog jezika na Univerzitetu u Mostaru

kol 09, 2018
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Senad Rahimić, prorektor za nastavu Univerziteta "Džemal Bijedić", s žaljenjem kaže da Odsjek za bosanski jezik i književnost dijeli sudbinu jedanaest studijskih programa od ukupno trideset i jednog koji nisu uspjeli ispuniti ni minimalne upisne kvote.

Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u novoj školskoj godini neće upisati studente na prvoj godini. Na upisnom roku prijavila su se samo dva zainteresirana studenta, a odluka univerzitetskog Senata odmah je prokomentirana kao ozbiljna opasnost za gašenje ovog važnog studijskog programa.

Dr. Edim Šator, profesor na Odsjeku za bosanki jezik i književnost, kaže kako prema njegovom mišljenju univerzitet već nekoliko posljednjih godina donosi odluke o nerealnim, ponekad i nemogućim upisnim kvotama, tj. određuje se minimalan broj prijavljenih studenata na pojedinim smjerovima da bi taj smjer mogao realizirati nastavu.

"Donošenje odluka o tim upisnim kvotama u vremenu masovnog pokretanja privatnih univerziteta i fakulteta i sve manjeg broja maturanata je apsurdno. Ove godine se prvi put desilo da je senat donio odluku da uopće neće raspisati konkurs za drugi upisni rok na pojedinim odsjecima i studijskim programima. Odluka je apsolutno nelogična i neshvatljiva. Nije, dakle, bio u pitanju upis studenata koji su se prijavili na pojedine smjerove, nego je senat svojim odlukama onemogućio davanje prilike da se eventualno određeni broj studenata prijavi u rujnu i da ti smjerovi započnu nastavu. Nažalost, ovim odlukama su pogođeni i neki drugi odsjeci na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru. Iskren da budem, ne razumijem zašto nije raspisan konkurs i za drugi upisni rok i ne vidim nikakav logičan razlog za takvu odluku. Prošle godine smo imali sličnu situaciju, ali je prošle godine raspisan konkurs za drugi upisni rok i kako nije bio dovoljan broj zainteresiranih, nije bilo ni upisa na prvu godinu", kaže za Klix.ba profesor Šator.

 

Uvijek ima programa s manje studenata

Nažalost, financijski aspekt, tj. isplativost studija se ovdje stavlja u prvi plan, nastavlja Šator. Razumijem, naravno, da se mora voditi računa o financijama s obzirom na to da je univerzitet na grantu, a ne na proračunu, međutim univerzitet nije tvornica i ne može se očekivati od svih studijskih programa, odsjeka i fakulteta da budu financijski isplativi.

"Takav univerzitet ne postoji nigdje na svijetu. Na svakom univerzitetu postoje smjerovi, odsjeci i fakulteti koji imaju mnogo više studenata od drugih. S druge strane, nema samo Odsjek za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru problema s malim brojem studenata. Sa sličnim problemima, tj. malim brojem prijavljenih studenata, se suočavaju i odsjeci u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Bihaću", kaže Edim Šator.

Kaže nam kako su njegove kolege na odsjeku razočarane, da nije tu uopće u pitanju norma nastavnika koji rade na Odsjeku za bosanski jezik i književnost, kako se želi prikazati.

"Mi svi imamo normu i nismo zabrinuti zbog toga. Ovdje je riječ o društvenoj odgovornosti univerziteta i pitanje je da li će se nacionalna grupa predmeta na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru ugasiti zbog male zainteresiranosti studenata ili zbog nezainteresiranosti onih koji donose odluke na univerzitetu. Naravno da se to ne može usporediti s ostalim fakultetima i odsjecima. Veći je problem što, očigledno, Senat Univerziteta na čelu s rektorom ne misli tako. A obratite pažnju na sljedeće činjenice, u Ustavu Hercegbosanske županije u čl. 10 stoji da su službeni jezici bošnjački i hrvatski (dakle, ne bosanski), u Ustavu Posavske županije u čl. 10 stoji da su službeni jezici bošnjački i hrvatski, u Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije je isti slučaj. Ista je situacija i u nekim općinama u Hercegovini, kao npr. u Stocu, bosanski jezik se konstantno osporava u RS, djeca u Livnu ne mogu pohađati nastavu bosanskog jezika i književnosti, nego moraju pohađati nastavu hrvatskog jezika i književnosti, samo u nekoliko škola u HNŽ se izučava bosanski jezik i književnost", navodi Edim Šator.

 

Slično je i s hrvatskim na Sveučilištu u Mostaru, ali tamo je epilog drugačiji

Zaključak je, vjerujem, jasan, nastavlja profesor Šator, ako u takvom jednom društveno-političkom kontekstu čelni ljudi Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru ne vide potrebu za očuvanjem Odsjeka za bosanski jezik i književnost i za obrazovanjem mladih budućih profesora i naučnika koji će ukazivati na opstojnost i naučnu utemeljenost bosanskog jezika, onda imamo ozbiljan problem.

"Briga o bosanskom jeziku nije briga samo uposlenih na odsjecima za bosanski jezik i književnost, nego kompletnog društva. S druge strane, ako akademska zajednica kaže da na univerzitetu ne treba upisivati mali broj studenata da izučavaju bosanski jezik i književnost jer je to financijski neisplativo(!?), onda što možemo očekivati od društva u cjelini. Samo kao primjer za usporedbu navest ću da je na Sveučilište u Mostaru na studij hrvatskog jezika i književnosti ove godine na prvom upisnom roku bilo prijavljeno dvoje studenata. Oba ta studenta su primljena i upisana. Na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka na Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru je bilo prijavljeno, također, dvoje. Njima nije dozvoljen upis, niti je dopušten konkurs za drugi upisni rok. S druge strane, Fakultet humanističkih nauka je u dva navrata u proteklih 6 ili 7 godina pokretao inicijativu za uvođenje bosanskog jezika kao obveznog na sve ostale fakulteta, ali je Senat oba puta taj prijedlog odbio", pojasnio je Edim Šator.

On nam kaže i kako je trebalo nakon 1907. godine i ukidanja naziva bosanski jezik, skoro 90 godina da se ponovo vrati taj naziv - bosanski jezik.

"Kroz cijelo 20. stoljeće osporavano nam je pravo da jezik imenujemo bosanskim, a na katedrama za srpskohrvatski jezik i književnost se nije proučavao ogroman korpus bosanskohercegovačke književnosti. I umjesto da se danas bavimo proučavanjem tog korpusa, mi smo u Hercegovini izgleda opet osuđeni na borbu. Na kraju, moram naglasiti da nećemo dozvoliti da se Odsjek za bosanski jezik ugasi. Mi za iduću godinu već pripremamo kombinirani nastavni plan i program bosanskog jezika i novinarstva. U planu imamo i niz drugih projekata kojima želimo da podignemo svijest kod djece o značaju materinjeg jezika i jezičke pismenosti", kazao nam je na kraju profesor Edim Šator.

 

Senat se rukovodio ranijom odlukom

Senad Rahimić, prorektor za nastavu Univerziteta "Džemal Bijedić", s žaljenjem kaže da Odsjek za bosanski jezik i književnost dijeli sudbinu jedanaest studijskih programa od ukupno trideset i jednog koji nisu uspjeli ispuniti ni minimalne upisne kvote.

"Senat je ranije odredio upisne kvote, a minimalna kvota za Odsjek za bosanski jezik i književnost, kao i Odsjek za historiju, su imali umanjene kvote od devet studenata, dok je kvota za sve ostale dvanaest. Na te smanjene kvote dobili smo suglasnost svih članova senata i resornog ministarstva. Odsjek za bosanski jezik i književnost na prvom upisnom roku je imao samo dva zainteresirana studenta, a znajući koja je ranija odluka senata, po automatizmu se moralo odlučiti da taj studijski program nema dovoljno zainteresiranih te se neće upisivati prva godina", izjavio je Rahimić.

On kaže kako redovito idu druga, treća i četvrta godina, a da za narednu školsku godinu treba uraditi bolju pripremu i nešto na polju motiviranja učenika srednjih škola da upišu ovaj odsjek, što je sada izostalo.

"Županijskom ministarstvo bi možda moglo stipendirati studente za ovaj odsjek. Nema razloga za strah u vezi s opstojnosti Odsjeka za bosanski jezik, treba samo više raditi. Svima nam je žao, ali ranija odluka senata je bila jednoglasna, upisne kvote za ove dvije grupe su bile smanjene. Treba raditi više jer znamo da posljednje dvije ili tri godine imamo problema sa zainteresiranim za upis, posebno na nekim programima. Univerzitet se nada da će proraditi Institut za bosanski jezik u punom kapacitetu i tako dati puni doprinos očuvanju i istraživanju bosanskog jezika", zaključio je prorektor Rahimić.

Dnevnik.ba

Tagovi:

Article_Bottom_970x250