Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson u razgovoru za Glas Amerike govorio je o tome je li Dayton zastario, treba li ga mijenjati i je li Bosna i Hercegovina i dalje američki projekt?
Daytonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, i kao i u smislu posljeratne reizgradnje, kazao je Nelson.
Dayton je Bosni i Hercegovini također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba biti živi dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očigledno je da su bosanskohercegovačkom ustavu potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački ustav trebaju se reformirati. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice, pojašnjava veleposlanik Nelson.
Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala transatlanske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od desetljeća, i nije bilo nemoguće za riješiti. Naravno trebala je snažna volja i vrijeme da se kaže sada se konačno ide naprijed, rekao je u razgovoru Nelson.
I upravo u odgovoru na pandemiju COVID-19 vidjeli smo određeno jedinstvo, znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj hitnosti, i ja se nadam da ce taj osjećaj ostati pogotovu sada kada se zemlja mora oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski oporavak uopće bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekt, ali to je bosanskohercegovački projekt, isitče on.
Mnoge stvari su izašle na vidjelo tijekom ove pandemije, i dobre i loše. Šta bi ste vi izdvojili kao pozitivan razvoj, kad već govorimo u okviru Daytona?
Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice gledam iz perspektive kakav je progres ova zemlja u tom razdoblju postigla. Većina građana nisu zadovoljni njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim značajnih uspjeha je ipak bilo, na primjer kreiranje zajedničkih oružanih snaga, što je bilo ujedinjenje prethodno zaraćenih strana, koje u skladu s ustavom teže ka svim međunardnim standardima i koja je postale pouzdane mirovne snage na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv tererorizma, rame uz rame s američkim snagama u Afganistanu i na drugim mjestima. Ovo je odličan primjer, i treba nam jos takvih primjera, jer je očigledno da kada se donese odluka da je stvari moguće primijeniti, napominje Nelson.
Jedan od velikih problema, o kojima ste govorili, a koji se ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odljev mozgova. Je li bolja regionalna, kominikacija i suradnja, i moguće proširivanje tržista jedna od karika koja bi mogla pomoći da se pokrenu međunarodne investicije, američke investicije, što bi vodilo novim radnim mjestima i na taj način uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlansko vijeće? Slažete li se vi s tim?
Iz tog razloga su otvoreni tzv. zeleni koridori kojima se brzo i efikasno odvijao promet i opreme i hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv virusa. Tu smo vidjeli mogućnost da se standardizira ovaj vid komunikacije i da na taj način pomogne i standardizira i trgovina i sve rugulative i procesi u cijeloj regiji te se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regiji da jednostavno prošire svoje tržiste, ali u isto vrijeme kreira mnogo atraktivnije tržište za izravne strane investicije i iz Sjedinjenih Država i od drugih kredibilnih investitora koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali i oni će, po pravilu, također željeti garancije da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene, dakle opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način, rekao je Nelson za Glas Amerike.
Dnevnik.ba