Zašto je Tužiteljstvo BiH promijenilo stav u slučaju Zdravka Mamića, pitanje je koje se može postaviti nakon onoga što se događalo tijekom i poslije ročišta na kojem se 23. srpnja na Sudu BiH u Sarajevu raspravljalo o njegovu izručenju Hrvatskoj. I to pitanje za sada ostaje bez konkretnog odgovora jer javnost zna samo ono što je poslije tog ročišta novinarima kazala Gordana Bosiljčić, tužiteljica BiH, koja je na njemu, kako je to ustaljena praksa u takvim situacijama, trebala zastupati hrvatski zahtjev za Mamićevo izručenje, piše Večernji list.
Tvrdila da nisu u regulativi
Umjesto toga, tužiteljica se priklonila navodima Mamićeve obrane pa je ustvrdila da nema uvjeta za njegovo izručenje. Pritom je spominjala načelo dvostruke kažnjivosti, odnosno tvrdila je da djela za koja USKOK Mamića tereti u Hrvatskoj u BiH nisu kaznena djela. Čak je ulazila i u meritum optužnice tvrdeći da se njezin sadržaj odnosi na buduće transfere. Stvar je tim čudnija kada se najnoviji stav Tužiteljstva BiH usporedi sa svime onime što je to isto Tužiteljstvo BiH dosad radilo u slučaju Mamić, postupajući po hrvatskim zahtjevima za međunarodnom pravnom pomoći. Jer do 23. srpnja nikada nije spominjano načelo dvostruke kažnjivosti.
Osim toga, u odluci Suda BiH iz srpnja 2018. kojim je odbijen hrvatski zahtjev za Mamićevo izručenje, nakon što je na sudu u Osijeku nepravomoćno osuđen na šest i pol godina zatvora, eksplicitno se navodi da su kaznena djela za koja USKOK u tom slučaju tereti Mamića – zloporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju – kaznena djela i po kaznenopravnom zakonodavstvu BiH. U tom slučaju Mamićevo izručenje Hrvatskoj odbijeno je jer on uz hrvatsko ima i državljanstvo BiH pa se na njega nije mogao primijeniti ugovor o međusobnom izručenju koji su Hrvatska i BiH potpisale u studenom 2012. Dvostruka kažnjivost nije se spominjala ni u lipnju ove godine, kada je Sud BiH odbio hrvatski zahtjev da se Mamiću odredi istražni zatvor, odlučivši mu umjesto toga odrediti mjere opreza.
Tu je riječ o tzv. slučaju Dinamo 2, gdje se Mamića tereti da je zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju počinio u sklopu zločinačkog udruženja. I jedno i drugo kazneno djelo postoje u zakonodavstvu BiH. Nadalje, dvostruka kažnjivost nije se spominjala ni tijekom istrage u tom predmetu kada je USKOK preko međunarodne pravne pomoći tražio da se u BiH blokiraju bankovni računi Marija Mamića, kojeg se u aferi Dinamo 2 tereti za pomaganje u zloporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju.
Predlagali blokadu imovine
Tužiteljstvo BiH bilo je to koje je u tom slučaju Sudu BiH podnijelo prijedlog za određivanje privremenih mjera blokade računa, čemu je Sud BiH i udovoljio. Logika stvari nalaže da odluke o blokadi imovine kao ni odluke o određivanju mjera opreza ne bi bilo da je postojao problem dvostruke kažnjivosti jer se prije i jednog i drugog postupka mora utvrditi je li hrvatski ili bilo čiji drugi zahtjev za izručenje neke osobe u skladu sa zakonima BiH. Još su zanimljiviji navodi tužiteljice Bosiljčić koji se odnose na meritum optužnice i broj kaznenih djela koja se Mamiću stavljaju na teret. Ona je spominjala da je od 32 kaznena djela koja se Mamiću stavljaju na teret samo njih sedam počinjeno nakon 2012. No iz USKOK-ove optužnice proizlazi da se Mamića tereti za zločinačko udruživanje počinjeno od 2004. do 2015. te za četiri produljena kaznena djela zloporabe u gospodarskom poslovanju počinjena u sklopu zločinačkog udruženja u vrijeme inkriminirano optužnicom. Tužiteljica je govorila da se optužnica odnosi na buduće transfere, a iz optužnice proizlazi da je samo u djelima koja su počinjena nakon 2012. GNK Dinamo oštećen za oko pet milijuna eura.
Dnevnik.ba