Nedžad Grabus novi reisul-ulema Islamske zajednice u BiH

Protukandidati su mu bili ravnatelj Uprave za vjerske poslove Rijaseta, hafiz Mensur-ef. Malkić, i mostarski muftija Salem-ef. Dedović.

Grabus je dobio 230 glasova, Malkić 128, a Dedović 28, prenosi Klix.

Grabus će na čelu Islamske zajednice naslijediti Huseina-ef. Kavazovića, koji je tu dužnost obnašao od 2012. godine. Mandat reisul-uleme traje sedam godina, pa će Grabus Zajednicu predvoditi do 2033. godine.

Teolog s filozofskim obrazovanjem

Grabus je rođen 1968. godine u Travniku. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1987., a Fakultet islamskih znanosti u Sarajevu 1994. godine. Na istom je fakultetu magistrirao 2001., a doktorirao 2008. godine. Usporedno s poslijediplomskim studijem, od 1995. do 1999. položio je sve ispite na poslijediplomskom studiju na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Njegovo akademsko područje je akaid, odnosno islamsko vjerovanje. Predavao je na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, a bio je i gostujući predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beču. Objavio je velik broj knjiga, znanstvenih radova, prijevoda i akademskih članaka.

Petnaest godina na čelu muslimana u Sloveniji

Od 2006. do 2021. bio je ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji. Najvažniji projekt koji je vodio u tom razdoblju, od 2008. do 2020. godine, bila je izgradnja Muslimanskoga kulturnog centra u Ljubljani. Zbog toga se smatra kandidatom s najviše međunarodnog iskustva.

Od rujna 2021. godine bio je sarajevski muftija.

Program: autonomija, autoritet i odgovor „samozvanim tumačima“

Grabus je tijekom kampanje naglašavao da Islamska zajednica mora ostati autonomna i institucionalno snažna, da se sve odluke moraju donositi unutar nje te da ne smije biti vezana samo uz jedno regionalno područje ili jednu skupinu ljudi.

U programu posebnu pozornost posvećuje autoritetu Zajednice. Islamska zajednica trebala bi, prema njegovu programu, odgovoriti na izvaninstitucionalna tumačenja islama. Kritičan je prema neovlaštenim vjerskim autoritetima, lažnim iscjeliteljima i internetskim influencerima koji se predstavljaju kao tumači vjere.

Kao prioritete naveo je i bolji materijalni i društveni položaj imama, razvoj i zaštitu vakufa, unaprjeđenje islamskog obrazovanja te snažnije uključivanje mladih, žena i dijaspore. Predložio je povezivanje islamskih fakulteta u Islamsko sveučilište, potpuno financiranje imama u povratničkim područjima u Republici Srpskoj, osnivanje centra za obuku kadrova i preventivne programe protiv ovisnosti.

„Naša zajednica mora ostati uključiva. Nikome ništa ne obećavamo, ne dajemo nikakva obećanja, osim, ako nam date povjerenje, da ćemo se truditi i raditi“, rekao je Grabus predstavljajući program pred Saborom Islamske zajednice u rujnu.

Kako se bira reis

Reisul-ulema je poglavar, vrhovni muftija i najviši vjerski autoritet Islamske zajednice u BiH. Ta zajednica okuplja muslimane u BiH, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji te Bošnjake u dijaspori. Biraju ga članovi Sabora, glavni imami, predsjednici medžlisa i ravnatelji ustanova Islamske zajednice. Sabor je kandidature trojice kandidata potvrdio 5. rujna, nakon što su evidentirani u 18 izbornih okruga u BiH, matičnim zemljama i dijaspori.

Institucija reisul-uleme postoji od 1882. godine, kada je za prvog reisa imenovan Mustafa Hilmi-ef. Hadžiomerović.

Dnevnik.ba