Traže se radnici svih profila. Problem je sada što radnika nema. Posebno zanatlija. A ugostitelji već apeliraju na nadležne da se olakša uvoz radne snage. Dok je na biroima za zapošljavanje prijavljeno oko 370 tisuća nezaposlenih. Stručnjaci poručuju - ako se ovaj trend nastavi - bit će posljedica, piše N1.
Masovna je potraga za agentima u call centrima. Najtraženije je to zanimanje sudeći po objavljenim oglasima. No, za to radno mjesto ima i prijava. Za razliku od drugih najtraženijih zanimanja. Zabrinjava što u BiH više nema trgovaca, vozača, računovođa, većine zanatlija. I sve je veći deficit kvalificiranih radnika.
Ne samo zbog toga što su možda uvjeti rada neodgovarajući pa ljudi ne prihvaćaju poslove ili tijekom školovanja ne dobivaju dovoljno vještina da bi mogli obavljati te poslove već i zbog toga što oni svoju priliku danas traže u inozemstvu i onda kombinacijom svih tih elemenata danas zapravo dobivamo jedan veliki nedostatak radne snage i probleme za naše poslodavce”, kazala je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica Operacija kolektiva MojPosao.ba.
Radnika nedostaje i ugostiteljima i hotelijerima. Već godinama je, kažu tako. Uskoro će biti prinuđeni uvoziti radnu snagu. Neki bi već, ali im to onemogućavaju zakonske regulative. Pa apeliraju na nadležne da to promijene, i tako im pomognu u održavanju biznisa.
“Mi da bismo uveli neku radnu snagu s Tajlanda ili negdje s Istoka potrebno je, za radnu dozvolu, da isposlujemo treba nam više od šest mjeseci a možda i godinu dana a možda i ne dobijemo. Situacija je u Hrvatskoj, Sloveniji pa i u Srbiji mnogo bolja, radna dozvola se dobije u roku dan dva”, kazao je Rasim Bajrović, vlasnik grupacije Hoteli Europe.
Zanemarena srednja stručna sprema
Nesrazmjer na tržištu rada možda najbolje opisuje situacija u zanatskim školama. Kroz ovaj hodnik sarajevskog Željezničkog školskog centra nekada je prolazilo oko 2 hiljada učenika. Danas 200. Iako se škola prilagođava okolnostima i prati tržište rada, izostanak industrije u BiH, predrasude, ali i neinformiranost roditelja, dovelo je do sve manjeg interesa za upis, kaže direktorica ove škole Aida Tahirović.
“Što se tiče zanimanja, bilo koje da izdvojim ono svoju perspektivu ima i svoju budućnost zagarantiranu. Upravo jutros smo imali priliku da dobijemo potvrdu da smo 6 učenika završnog odjeljenja elektroenergetičar praktično odmah zaposlili. Ja bih zaista voljela da roditelji prije svega ozbiljnije pristupe upisu ili donošenju odluke o upisu svoje djece”, kazala je Tahirović.
Zanemarena je srednja stručna sprema. Ne radimo na prekvalifikaciji radnika. Nema suradnje između resornih ministarstava i Zavoda za zapošljavanje. Ako nastavimo tako, stručnjaci upozoravaju, ne piše nam se dobro.
“Prva posljedica koju stvarno imamo je smanjenje broja aktivno zaposlenih radnika, zato što ih nemamo dovoljno, nemamo uplate penzionog fonda, a penzioni fond se u nekadašnjoj Jugoslaviji punio tako što su tri radnika radila a jedan bio u mirovini, a danas živimo u BiH gdje jedan radi a jedan je u mirovini”, kazao je Zoran Pavlović, ekonomski stručnjak.
“Vijeće mladim ljudima koji razmišljaju o izboru karijere o izboru škole ili fakulteta jeste svakako da se upoznaju s tržištem rada što je ono što se traži. Pored toga svakako mladi ljudi trebaju otkriti ako već nisu otkrili što je to što vole da rade i što je ono u čemu su dobri da rade. Najbolje bi bilo da pomire te dvije stvari”, dodaje Ajanović-Hajdarpašić.
U vakuumu smo između potreba tržišta rada i institucija koje treba da imaju kreativnost u poslu, a to očito nemaju. Zbog čega će radnici iz BiH odlaziti za boljim platama i uvjetima rada, a poslodavci morati zaključavati vrata firmi jer u njima neće imati tko raditi.
Dnevnik.ba