StoryEditor

Navodni Janšin "tajni plan": Formirati tri nacionalne republike u BiH ili mirni razlaz...

Piše D  /  13.04.2021., 08:04h

Jutarnji list piše da u Sarajevu, pozivajući se na neimenovane izvore iz Bruxellesa, tvrde da je slovenski premijer Janez Janša predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu predao dokument o prioritetima slovenskog predsjedanja EU, a u kojem su navedene i smjernice o “konačnom raspadu Jugoslavije”. Time je navodno htio obavijestiti čelnika Europskog vijeća o jednom od prioriteta predsjedanja Europskom unijom koje Slovenija preuzima 1. srpnja ove godine.

Zagrebački list piše da iz Bruxellesa zasad dopiru proturječne informacije o postojanju spornog dokumenta. Dopisnik Dela iz Bruxellesa Peter Žerjavič na Twitteru je objavio kako mu je ured Charlesa Michela potvrdio da je primio Janšin ‘non-paper’ da bi niti pola sata kasnije okrenuli ploču i priopćili: Ne možemo potvrditi da smo dobili ‘non-paper’.

– Danas je očito opet dan briselske zbrke, napisao je Žerjavič na Twitteru.

Iz Europske komisije nisu mogli komentirati sadržaj spornog dokumenta jer tvrde da nisu s njime upoznati.

Sve je započelo pričom sarajevskih portala da se Janša zalaže za promjenu granica Srbije i Kosova prema planu Vučić-Thaçi, koji je lani bio u igri još dok je predsjednik SAD-a bio Donald Trump, ali mu se snažno protivila Njemačka, ali i kako odlazi korak dalje pa se predviđa mogućnost odcjepljenja Republike Srpske, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom u Albaniji, te priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.

Rezervna varijanta navodnog Janšinog plana je i da se formiraju tri nacionalne republike u Bosni i Hercegovini. Srpska i hrvatska imale bi tijesne veze s matičnim državama, dok bi bošnjačka dobila koridor prema međunarodnim morskim vodama koji bi jmčio NATO.

Juatarnji list piše da sarajevski mediji Janšu predstavljaju kao najglasnijeg zagovornika “završetka raspada Jugoslavije” tvrdeći kako već duže vrijeme gura koncept ‘velike Srbije’ i ‘velike Albanije’.

“Potpora Hrvatske, Mađarske, Poljske…”

Jutarnji list također piše kako sarjevski portali dodaju da slovenski premijer nije usamljen u svojim naporima da redefinira granice na Balkanu, već da u tome navodno ima podršku Mađarske, Hrvatske i Poljske, a da bi zeleno svjetlo planu dale i Austrija i Francuska.

Pisanje sarajevskih portala ne bi imalo nekog odjeka da ga na višu razinu nije digao ( drugi bošnjački, op hms) član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iz čijeg su ureda na razgovor pozvali slovensku veleposlanicu u BiH Zoricu Bukinac. Učinili su to, između ostalog, i zbog navodnog istupa slovenskog predsjednika Boruta Pahora tijekom nedavne posjete BiH, a koji je, prema tvrdnjama Komšića, tog 5. ožujka u Sarajevu članove tročlanog Predsjedništva pitao o raspadu te države.

– U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?, pitanje je što ga je Pahor navodno postavio Miloradu Dodiku, Šefiku Džaferoviću i Željku Komšiću, koji je naknadno i potvrdio da se to doista dogodilo.

Prema navodima medija koji prenose sadržaj razgovora iza zatvorenih vrata, slovenski predsjednik pojasnio je kako ovo pitanje postavlja prije svega kao prijatelj BiH, no nema informacija o tome na koje je “glasove iz Europe” mislio.

Jutarnji list piše da su Džaferović i Komšić slovenskom predsjedniku odgovorili kako od mirnog razlaza, odnosno raspada BiH, nema ništa, dok je Dodik potvrdio kako vjeruje u tu mogućnost.

Upravo je on, na sjednici parlamenta Republike Srpske 10. ožujka, kazao kako sada i europski političari otvoreno govore o mogućnosti mirnog razlaza u BiH te je najavio kako će osobno “za godinu ili dvije” zatražiti raspisivanje referenduma o statusu RS.

Opstanak BiH

List podsjeća da je Dodik u intervjuu za agenciju Srna, objavljenom 3. ožujka, decidirano kazao kako ne vjeruje u mogućnost opstanka BiH te da se stoga treba zalagati za miran razlaz i uspostavu RS kao neovisne države.

– Perspektiva je da se osiguraju neutralni, mirni uvjeti za razlaz u BiH. To nije nikakva nasilna secesija, nego proces koji će omogućiti pravo naroda na samoopredjeljenje, kazao je tada Dodik.

Za sada je samo Komšić potvrdio kako je šef slovenske države na sastanku u Sarajevu postavio pitanje mogućeg mirnog razlaza.

– Jest, istina je, kazao je Komšić, a prenosi u ponedjeljak agencija Fena.

Dodao je kako je i to bio jedan od razloga zbog kojeg je on na adresu dužnosnika Europske unije početkom travnja poslao svoj non-paper u kojemu je, uz ostalo, optužio Hrvatsku i Srbiju da se miješaju u unutarnja pitanja BiH, a SAD i Uniju pozvao da jače koordiniraju svoju politiku prema BiH.

Povratak Gruevskog

Jutarnji list navodi kako je Janša već odgovorio na pisanje medija, napisavši na društvenim mrežama da je Michela zadnji put vidio prošle godine. Janša naglašava da Slovenija traži rješenja za razvoj regije i europsku perspektivu zemalja zapadnog Balkana, “ali da ovakvi napisi pokušavaju spriječiti taj cilj”.

Slovenski 24ur je u međuvremenu izvijestio da je dobio potvrdu da sporni tajni dokument doista postoji, ali se pretpostavlja da je poslan mimo uobičajenih diplomatskih kanala.

– Nisu ga vidjeli ni najviši slovenski predstavnici u Bruxellesu, pišu 24ur.

Neki njihovi izvori čak tvrde da bi se dokumentom regulirao i povratak bivšeg premijera Sjeverne Makedonije Nikole Gruevskog iz egzila u Mađarskoj.

Zbog izvještaja o dokumentu koji je Janša poslao Europskom vijeću, slovenska veleposlanica u Sarajevu Zorica Bukinac pozvana je na razgovor u Predsjedništvo BiH. Zamoljena je da pojasni navodni sadržaj dokumenta koji predviđa prekrajanje granica na Balkanu. Prema medijskim napisima, poziv je stigao iz kabineta Željka Komšića. Na sastanku je veleposlanica uvjeravala Komšića da se slovenska politika prema BiH nije promijenila te da Slovenija podržava europski put BiH u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU.

Iz ureda Boruta Pahora priopćeno je kako predsjednik nije upoznat sa sadržajem navodnog non-papera koji je Janša predao Michelu.

– S obzirom na to da ne zna sadržaj, ne može ga komentirati. Inače, predsjednik Pahor zagovornik je BiH, njezina teritorijalnog integriteta, europske perspektive i mirnog razvoja, što uvijek dosljedno naglašava, poručeno je iz Pahorova ureda. Dodaju i kako Pahor ne podržava raspad BiH, ali podržava njezino što brže pristupanje Europskoj uniji.

– Već nekoliko godina predsjednik Pahor brani tezu da je proširenje EU na zapadni Balkan geopolitičko pitanje, da se s tim ne smije odgađati i da je to najbolji odgovor na opasnost od pokušaja provođenja novih granica u skladu s etničkim načelima, rekli su.

I Merkel i Putin razgovarali o BiH

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova je za agenciju STA poručilo kako je imalo uvid samo u jedan ‘non-paper’ o Zapadnom Balkanu, i to onaj hrvatski s kraja prošle godine, a koji se ni u jednom pogledu ne tiče bilo kakvog mijenjanja granica.

Slovenski europarlamentarci Klemen Grošelj i Irena Joveva izjavili su kako bi Slovenija prvenstveno trebala “podržati daljnji proces integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU i igrati ulogu iskrenog posrednika” i to u skladu s europskim vrijednostima, načelima, ugovorima i sporazumima, a bez želje za promjenom granica među državama u toj regiji.

– Janez Janša nas svojim destruktivnim politikama vodi u krivom smjeru i na vanjskopolitičkom planu. Svima bi trebalo biti jasno da bi promjena granica između država u regiji ili promjena teritorijalne organizacije u BiH mogla dovesti do prolijevanja krvi, rekli su europarlamentarci.

Jutarnji list podsjeća da su prije nekoliko dana njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru spoemenuli i Bosni i Hercegovini kao jednu od najvažnijih vanjskopolitičkih tema. Više informacija o sadržaju razgovora, izuzev potvrde da je do njega došlo, nije poznato.

Dnevnik.ba

16. listopad 2021 18:17