Article_Top_970x250

Nastavi li se kriza, moguća je recesija s 'dvostrukim dnom', evo što to znači

UPOZORENJE ANALITIČARA

Nastavi li se kriza, moguća je recesija s 'dvostrukim dnom', evo što to znači

lis 28, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Hina

Zdravko Marić kaže da će se, neovisno o karantenama po Europi, držati plana o osjetno manjem zaduživanju iduće godine u odnosu na ovu

Pritisak farmaceuta i trgovaca lijekovima na državu završio je na jedini mogući način, u najkraćem roku država će pokriti oko dvije milijarde kuna duga, a pojačana isplata očekuje se i iduće godine. I dalje je to daleko od saniranja postojećih dugova u zdravstvu, koji su premašili deset milijardi kuna te će se zatvoriti samo računi stariji od pola godine. Ministar zdravstva Beroš veli da su ukupne obveze sustava još veće - 13 milijardi kuna, a kad bi se svi ti dugovi pribrojili službeno prikazanom deficitu, tada ovogodišnji manjak u državnoj blagajni ne bi bio najavljenih 28,5 milijardi kuna, nego četrdesetak, piše Večernji.hr.

Novca za kredite ima

Proračunski manjak u Hrvatskoj od oko 11% BDP-a u drugom se ovogodišnjem kvartalu kretao oko prosječnih razina u EU. Znatno veće jednokratno povećanje duga zabilježeno je, prema Eurostatu, u Španjolskoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Austriji, Sloveniji, gdje je deficit bio od 16 pa i do 22 posto BDP-a, a čak su i štedljivi Nijemci u prvom valu epidemije imali oko 9 posto deficita. Na godišnjoj će razini ti deficiti ipak biti niži, a hrvatska se Vlada nada da ćemo godinu završiti s deficitom blizu 8 posto. Već bi se iduće godine trebala zatvoriti pipa i manjak spustiti na oko 3 posto. Prijedlog proračuna za iduću godinu, zajedno s rebalansom za ovu, Vlada bi trebala raspraviti sutra, a ministar financija Zdravko Marić kaže da će se, neovisno o karantenama po Europi, držati plana o osjetno manjem zaduživanju u odnosu na ovu godinu.

Europske i svjetske institucije i dalje savjetuju Vladama da podrže svoje tvrtke i stanovništvo, dok će se o smanjenju javnog duga razmišljati poslije. Novca za pokriće pojačanih troškova zasad ima dovoljno, a čak je i u hrvatskom bankarskom sustavu u ovom trenutku neraspoređeno više od 40 milijardi kuna! Ministar financija Zdravko Marić bez stresa se može zadužiti na domaćem tržištu i za vraćanje duga veledrogerijama, no ekonomski analitičar Željko Lovrinčević veli da je moguća i recesije s 'dvostrukim dnom', odnosno daljnji pad gospodarstva i u prvom dijelu 2021.

- Ako zdravstvena situacija eskalira, ekonomski će se sustav urušiti sam po sebi. Urušit će se i zdravstvo i ekonomija uvodili mi lockdown ili ne uvodili jer će se potrošači prilagođavati novim okolnostima, manje će trošiti. Hrvatska će se morati ponašati kao i druge zemlje, možda pokušavati s parcijalnim jednotjednim ili dvotjednim zatvaranjem da se širenje virusa uspori - kaže Lovrinčević, koji savjetuje Vladi da dobro razmisli kako će financirati javnu potrošnju ako se recesija prelije i u iduću godinu.

- Ove bi godine naš javni dug mogao narasti na 86 ili 87 posto BDP-a, a s nastavkom recesije bio bi i više od 95 posto u 2021. godini. Takav prirast javnog duga ugrozio bi naše planove s eurom i zato mislim da ćemo možda morati otvoriti razgovore i o mirovinskom sustavu. To je jedina pričuva za osiguranje likvidnosti na koju možemo računati jer 'u ovakvim situacijama ništa ne treba biti sveta krava' - ponavlja Lovrinčević. Kad je prije pola godine govorio na sličan način, sa svih je službenih adresa stigao brzi odgovor da Vlada neće dirati privatnu štednju građana.

Planovi za euro ostaju 

Guverner Boris Vujčić i jučer je rekao da ne postoje nikakvi razlozi zbog kojih bi Hrvatska trebala mijenjati svoje planove o uvođenju eura te je i dalje optimističan da bi euro mogao biti domaća valuta od 2023. godine.

- Hrvatska je pokrila sve svoje financijske obveze i ne vidim nikakvog razloga da se stvara panika oko toga - komentira Boris Vujčić. Analitičarka RBA Zrinka Živković Matijević isto nije zabrinuta da će presušiti mogućnosti zaduživanja.

- Potraga za bilo kakvim prinosima omogućavat će i državama s „lošijim rejtinzima" poput Hrvatske vrlo lagano zadovoljavanje potreba za refinanciranjem i u 2021. - veli Živković-Matijević, uvjerena da će s pozitivne strane na premiju rizika države djelovati ulazak u Europski tečajni mehanizam 2 i težnja da u što skorijem roku prihvatimo euro kao jedinstveno sredstvo plaćanja. Brzina i pozitivan učinak svakako će biti veći ako Hrvatska provede reforme na koje se obvezala.

Dnevnik.ba