Angela Merkel ne želi više gajiti iluzije. "Cijela rasprava na temu klime bila je vrlo nezadovoljavajuća", izjavila je ona iznenađujuće konkretno, nakon summita G7 prošlog vikenda u Italiji. "Do sada nema naznaka hoće li Sjedinjene Američke Države ostati dio Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza ili ne." Američki predsjednik Donald Trump je nakon sastanka u Italiji na Twitteru objavio da će tijekom ovoga tjedna donijeti odluku u vezi sa zaštitom klime, piše DW.
Scenarij prvi: Napuštanje Sporazuma iz Pariza
U biti se radi o tome hoće li vlada Donalda Trumpa ostati dio Sporazuma o klimatskim promjenama iz Pariza iz prosinca 2015. ili ne. Ovaj sporazum predviđa da države svijeta, dobrovoljnim planovima i aktivnostima za klimatske promjene, pomognu da se zagrijavanje zemlje ograniči na maksimalno dva stupnja u prosjeku, a ako je moguće i manje. S ovim se tada u Parizu složio i SAD, čiji je predsjednik u to doba bio Barack Obama. Deset mjeseci kasnije, malo prije izbora na kojima je pobijedio Donald Trump, SAD je i ratificirao ovaj Sporazum, ironično, u isto vrijeme kada i Kina, koja je skupa s Amerikancima najveći emiter stakleničnih plinova.
145 zemalja članica UN-a potpisalo je i ratificiralo Pariški sporazum. Posebnost ovog sporazuma je u tome što on prema međunarodnom pravu obvezuje zemlje da dostave nacionalni plan za klimu, međutim, on sam po sebi ne predstavlja nacionalni plan. Zbog toga je bilo moguće da vlada Baracka Obame prihvati ovaj sporazuma, a da ne traži dopuštenje izuzetno skeptičnog američkoga Kongresa.
Sudionici konferencije pozdravili su prihvaćanje Sporazuma o klimi u prosincu 2015.
Trump zaštitom klime nije impresioniran i to daje svima do znanja. Ako se odluči okončati američko sudjelovanje u Sporazumu, pravila predviđaju da on to može uraditi tek za tri godine, jer je toliko nužno za objašnjenje izlaska. Pored toga, proces tijekom kojeg se odgovora na sva otvorena pitanja može trajati još jednu godinu. Drugim riječima: Trump bi mogao ostvariti svoj trijumf nad Sporazumom samo ako bude ponovo izabran na sljedećim izborima.
Scenarij drugi: Ostati u Sporazumu i ne činiti ništa
On također može jednostavno ostati u Sporazumu i ne raditi ništa. Ambiciozni "Clean power" plan njegovog prethodnika, kojim je on htio smanjiti emisiju plinova za jednu trećinu do 2030. godine, Trump je oslabio još u ožujku. Kao i uvijek, dekretom.
Između ostalog, uklonio je granice emisije metana u naftnoj i plinskoj industriji. Stručnjaci navode da time ciljevi plana "Clean power" više neće biti dostižni. Međutim, ako Trump jednostavno ostavi SAD u Pariškom sporazumu i sabotira njegove ciljeve, to onda u svojoj domovini ne može prodavati kao nešto spektakularno.
Scenarij treći: Napustiti Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama
Treća varijanta bi bila zaista spektakularna. Trump bi mogao otkazati Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama. Ova konvencija je potpisana 1992. godine u Riju. Ratificirale su je skoro sve zemlje članice UN-a, njih 195, i ona je postala takorekuć osnova za međunarodnu zaštitu klime. Nakon nje postignut je Protokol iz Kyota iz 1997. godine, koji je prvi međunarodni dokument o zaštiti klime, a zatim Sporazum iz Pariza. Otkako postoji Okvirna konvencija o klimatskim promjenama, svake godine se organizira konferencija na međunarodnoj razini. Trump bi mogao poništiti važenje ove konvencije u SAD-u za godinu dana, i tada, Sjedinjene Američke Države ne bi više imale predstavnika u ovom tijelu UN-a. Ovaj potez bi prije nekoliko mjeseci svima bio nezamisliv.
Već u ožujku ove godine Trump je dekretom oslabio odredbe o zaštiti klime
Bivši predsjednik SAD-a, George Bush također je dugo blokirao svaki napredak na sastancima o klimatskim promjenama, ali je uvijek bilo jasno da SAD ostaje za pregovaračkim stolom. Sada je međutim zamislivo da više ni to ne bude.
Što god se dogodilo, kancelarka Angela Merkel je jasno dala na znanje: Karavana za zaštitu klime se nastavlja, ako je nužno i bez SAD-a, jednog od najvećih proizvođača stakleničkih plinova.
Dnevnik.ba