Article_Top_970x250

Najveća nuklearna nesreća u Europi: Godišnjica eksplozije u Černobilu

nesiguran dizajn i ljudska pogreška

Najveća nuklearna nesreća u Europi: Godišnjica eksplozije u Černobilu

tra 26, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Profimedia

Na današnji dan 1986. godine u 1.23 dogodila se najveća nuklearna nesreća u Europi. Kombinacijom nesigurnog dizajna i ljudske pogreške dogodila se eksplozija koja je uništila jedan od četiriju reaktora u nuklearnoj elektrani Černobil u tadašnjem Sovjetskom Savezu.

Nuklearka je izgrađena potkraj 70-ih godina 20. stoljeća na rijeci Pripjat, stotinjak kilometara sjeverno od glavnoga ukrajinskog grada Kijeva. Imala je četiri reaktora, a incident se dogodio kada je vodstvo elektrane odlučilo ispitati jedan od generatora u sustavu rada ekstremnih naprezanja, piše HRT.

Radnici su pristupili pokusu ne poštujući pravila sigurnosti, pa su isključujući reaktor isključili i sigurnosne zaštitne sustave. Kada su shvatili da temperatura i pritisak u četvrtom reaktoru nekontrolirano rastu, pokušali su spriječiti katastrofu. No bilo je prekasno. Strašna eksplozija razorila je nuklearni reaktor, prouzročivši požar koji se proširio pogonom elektrane.

Posljedica eksplozije nije nalikovala na eksploziju nuklearne bombe, ali je relativno manja eksplozija učinila štetu na reaktoru koji će potom otpustiti velike količine radioaktivne prašine, otprilike devet puta jače kontaminacije nego u napadu na Hiroshimu.

Sovjetske vlasti evakuirale su područje Pripjata, ali i pokušale prikriti katastrofu pred ostatkom svijeta. No širenje radijacije nisu mogli spriječiti ni prikriti.

Radioaktivni oblaci nošeni vjetrom kontaminirali su golema područja istočne i sjeverne Europe. Svijet je za nesreću doznao dva dana poslije, kada su švedski mjeritelji, na udaljenosti većoj od tisuću kilometara, otkrili porast radijacije od 40 posto. Istodobno, drama u Černobilu i dalje je trajala. Nesretni četvrti reaktor "plombiran" je tek sedam dana nakon eksplozije.

Na sam dan nesreće pri gašenju požara poginule su 32 osobe, a mnogi drugi pretrpjeli su zračenja zbog kojih će se poslije razboljeti. Stvarne posljedice černobilske katastrofe nikada se neće moći izmjeriti.

Neslužbeni izvori procjenjuju da je od posljedica radijacije umrlo između 200.000 i 400.000 ljudi.

Međutim, pretpostavlja se da zbog nje danas boluju milijuni Ukrajinaca.

Zbog relativno slabe ekonomske situacije u Sovjetskom Savezu elektrana je nastavila s radom, ali obližnji gradić Černobil potpuno je napušten. Nad oštećenim reaktorom u kratkom vremenu sagrađen je sarkofag koji je trebao štiti okoliš od daljnje radijacije, a između njega i zgrada, koje su i dalje bile u uporabi, sagrađena je betonska barijera debljine 200 metara. Elektrana je potpuno prestala raditi tek 2000. godine.

Posljednjih godina znanstvenici koji proučavaju to područje zamijetili su kako se biljni i životinjski svijet počeo zapanjujuće naglo oporavljati, a naselile su ga i životinje koje su bile pred izumiranjem.

U černobilskom reaktoru 4 trenutačno se nalazi oko 135 tona visokoradioaktivnog urana i plutonija. Sarkofag koji ga pokriva star je 20, a procijenjeni mu je rok trajanja 30 godina.

Danas je Černobil turističko odredište, mjesto na kojemu radijacija još pokazuje jačinu eksplozije nuklearnog reaktora od 26. travnja 1986.

Dnevnik.ba