Tome je svjedočio čitatelj portala Direktno, koji je nedavno posjetio, među ostalim, to mjesto u Srbiji.
Crkvu sv. Jovana bogoslova (Ivana apostola i evanđelista), inače, podigli su protjerani Rusi nakon revolucije 1917. koji su novi dom našli u ovoj maloj banatskoj varošici. Izgrađena je 1931., a posvećena 1932. godine. Riječ je, dakle, o crkvi koja je sagrađena za potrebe ruskih emigranata koji su protjerani nakon Listopadske revolucije i u velikom broju se nastanili u tadašnjoj Kraljevini SHS, odnosno poslije Jugoslaviji i koje je vlast Karađorđevića obilato pomagala.
Požar 2017. ju je oštetio, a dio interijera uništio te je u tijeku njezina obnova. Freskopisac je Zoran Selaković, rođak aktualnog ministra vanjskih poslova Republike Srbije Nikole Selakovića.
Na zidnoj freski, koja se oslikava, u lijevoj strani lađe, do ulaska u oltarski prostor, nalazi se velika kompozicija koja prikazuje pakao. U paklu se, u prikazu vatre/lave nalazi lik bl. Alojzija Stepinca, s rukama iznad razine tekućine/vatre. To je jedini lik koji se može razaznati u prikazu pakla, a ujedno i jedini lik Alojzija Stepinca u bogoslužnom prostoru SPC.
U Beloj Crkvi postoji, inače, i katolička župa sv. Ane, u kojoj je zapaženi župnik u više desetljeća, sve do smrti bio banatski Hrvat Josip Matanović, a u kojoj se mise redovito služe i na hrvatskom jeziku. Današnja vjernička većina su Česi, a za njima slijede Hrvati.
Dnevnik.ba