Na današnji dan počela opsada Sarajeva

Za vrijeme opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, tijekom agresije na BiH (1992. – 1995.), na Sarajevo je u prosjeku padalo 329 granata dnevno.

Prve žrtve

U brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su kasnije dospjeli u ruke tzv. Vojske Republike Srpske (VRS).

Njihov cilj bio je izgladnjivanje i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer predstavlja masakr na otvorenoj tržnici Markale, kada su u veljači 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile mnoštvo ljudi i usmrtile 68 Sarajlija.

Na sarajevskom mostu Vrbanja snajperskim hicem ubijene su Suada Dilberović i Olga Sučić, prve žrtve opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Stradanje civila

U to vrijeme oko 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika tadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije i pripadnika tzv. Vojske RS, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima.

Tijekom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete.

Ispaljeni projektili

Na grad je ukupno ispaljeno oko 50.000 tona topničkih projektila.

U eksplozijama granata koje su padale na grad ginula su djeca koja bi izašla kako bi udahnula svjež zrak i družila se s vršnjacima nakon dana i noći provedenih u podrumima i skloništima.

Mnogi građani ubijeni su ili ranjeni snajperskim hicima dok su prelazili gradska raskrižja ili boravili u vlastitim domovima. Opsada Sarajeva ostat će u povijesti zapisana kao najduža opsada jednog glavnog grada, a živote Sarajlija koji su je preživjeli oblikovala je na potpuno neočekivan način — probudila je prkos, hrabrost i kreativnost potrebnu za preživljavanje, ali je uzrokovala i brojne nenadoknadive gubitke.

U presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) utvrđeno je kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile provodeći kampanju terora s ciljem vršenja pritiska na vlasti u Sarajevu.

Dnevnik.ba