Naime, kako se doznaje, Aktor i Grad Mostar pronašli su kompromisno rješenje o kojemu će uskoro izvijestiti javnost. Večernjakov izvor nije želio objasniti što to točno podrazumijeva iako su mogućnosti povezane s čekanjem izricanja odluke na arbitraži ili pak međusobnog dogovora kako bi obje strane izbjegle daljnje troškove, piše Večernji list BiH.
Otklanjanje nedostataka
Grčka kompanija tvrdila je kako je “zarobljena” na mostarskome pročistaču koji je Grad gotovo potpuno besplatno dobio zahvaljujući umijeću prethodne Gradske uprave, ali i velikodušnosti nekoliko donatora, od kojih su najveći oni iz Europske unije te Švedske razvojne agencije (SIDA). Naime, 2,5 milijuna eura izdvojeno je iz fonda povezanog s EU, 3,5 milijuna eura iz švedske SIDA-e, dok je iz IPA fondova EU-a donirano još 4,75 milijuna eura. Federacija BiH je izdvojila 1,6 milijuna maraka, a Grad 2,1 milijun maraka, što se uglavnom odnosi na ishodovanje dozvola i zemljišta.
Nedavno je prigodom obilaska toga objekta, koji jedino na taj način ima zaokružen Grad Sarajevo, istaknuto kako se moraju otkloniti nedostaci na postrojenju za preradu otpadnih voda. Na to je upozorio nadzor kako bi se dobilo pozitivno mišljenje povjerenstva za tehnički prijam te dobila uporabna dozvola za rad, a nakon čega bi postrojenje neometano radilo i nastavilo s pročišćavanjem otpadne vode. Potrebno je izvršiti i otplinjavanje objekta koje je važno i s aspekta zaštite zdravlja radnika na postrojenju te očuvanja opreme u samome objektu. Također, zaključeno je kako se treba pronaći trajno i odgovarajuće rješenje za zbrinjavanje mulja, koji nastaje kao nusproizvod u procesu pročišćavanja.
Valja, međutim, reći kako se redovito provode analize izlazne vode koja se ulijeva u rijeku Neretvu te su parametri daleko ispod granične vrijednosti i kao takvi zadovoljavaju granične vrijednosti kriterija koji propisuju odgovarajuće uredbe o uvjetima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sustav javne kanalizacije. Inače, zamišljeno je da ovaj sustav ima četiri segmenta koja će rješavati oborinske i otpadne vode te kanalizaciju, zatim proizvoditi plin te električnu energiju. Sadašnji sustav kolektora i pročistača radi s 40 posto kapaciteta, a na sam pročistač stiže između 12.000 do 15.000 kubnih metara otpadne vode. Sva otpadna voda pročisti se uz učinke pročišćavanja više od 95%, službeni su podaci.
Može proizvoditi struju
Sada je važno ubrzati cijeli proces priključenja sekundarne mreže u mostarskim naseljima te općenito izgraditi kanalizacijsku mrežu koje nema u značajnom dijelu prigradskih naselja. Kada oborinske i fekalne vode stižu u samo postrojenje, nailaze na dva sustava rešetki gdje se uklanja otpad, nakon čega dolaze u dio na kojemu se odvajaju pijesak i masnoće. Potom se u bazenu uz biokemijski proces stvara aktivni mulj, a čista voda preko taložnika i preljeva završava u Neretvi. Dio toga aktivnog mulja ponovno se vraća u proces obrade te se dalje dehidrira. Za sada još uvijek nije pušten u rad dio u kojemu se odvaja plin, koji je onda energent, bilo da se radi o proizvodnji toplinske energije ili pak električne energije.
Dnevnik.ba