"Ova vlada je kompromitirana, u afere je upleteno više vladinih dužnosnika i saborskih zastupnika i takva vlada s takvim teretom i inkriminiranim ljudima ne može rješavati probleme građama", kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.
Idemo u opoziv tri vladina dužnosnika: potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića zbog optužbi da je namještao potpore, ministra gospodarstva Ćorića zbog upletenost u aferu vjetroelektrane i ministra rada Aladrovića zbog namještanja poslova, dodao je Nikola Grmoja na konferenciji za novinare u Saboru.
Marija Selak Raspudić ustvrdila je da se trenutno odvijaju dvije najveće pljačke u hrvatskoj povijesti, ona vezana uz nabavu opreme protiv covida koja se provodi mimo javne nabave i ona koja se odnosi na obnovu.
"Jedino pitanje koje stoji pred nama je hoćemo li spriječiti ove dvije pljačke stoljeća na vrijeme i sačuvati novac hrvatskih građana", kazala je.
Što dalje? Inicijative za raspuštanje Sabora moraju dobiti 76 glasova
Mogu li osigurati 76 'ruku', teško je reći, jer - ako je suditi po izjavama velikog dijela desne oporbe od ponedjeljka - malo je izgleda da se oni priključe spomenutim inicijativama. Mostu i lijevo-liberalnim strankama, odnosno njihovim inicijativama na ruku ne idu ni poslovnička pravila.
Te se točke, naime, u dnevni red Hrvatskog sabora uvrštavaju kao bilo koja druga točka, a predsjednik Sabora, čije je pravo odlučivati o dnevnom redu, ne mora žuriti s njihovim stavljanjem na raspravu. Ipak, nakon što 60 dana budu na dnevnom redu, 30 zastupnika svojim potpisima može 'pogurati' raspravu o inicijativama.
Teoretski, čak i ako budu raspravljene, predsjednik Sabora ne mora ih nikada staviti na glasovanje, odnosno može kad se za to steknu poslovnički uvjeti. U tim okolnostima, inicijative moraju dobiti 76 glasova, a to je, kao što je već istaknuto, teško ostvarivo zbog činjenice da svi u oporbi ne dijele ista mišljenja.
Iako saborska većina prolazi teško razdoblje zbog afere u kojoj je uhićen i dao ostavku ministar graditeljstva Darko Horvat, a mediji špekuliraju da se istražuju još neki članovi Vlade, teško je vjerovati da bi se netko od vladajućih priključio oporbenim inicijativama. Prva prilika da se vidi raspoloženje u redovima saborske većine je u petak, za kada je Sabor planirao glasovati o raspravljenim aktima.
U više od 30 godina postojanja, Sabor se u dva navrata raspustio prije roka, 1995. i 2016. U prvom slučaju, HDZ je kapitalizirao uspjeh vojno-redarstvene akcije Oluje i prije roka raspustio Sabor, raspisao izbore i uvjerljivo pobijedio, u drugom tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko, nakon afere Konzultantica, nije uspio presložiti saborsku većinu, Sabor se raspustio, Karamarko podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke, a građani te jeseni izašli na izbore.
Dnevnik.ba